Nazivi biljke
Familija: Rubiaceae
Narodni: Kava prava
Latinski: Coffea arabica
Ljekarski: Cofeae semen
Engleski: Coffee
Njemački: Bohnenkaffee
Talijanski: Caffe
Francuski: Le cafeier
Nalazište:
Potječe iz južne Etiopije, kasnije prenesena u Arabiju, a iz nje po cijelom svijetu, pa je zato nazvahu »arapska kava«. Najbolja vrsta uzgaja se plantažno u Brazilu. Voli duboku, laganu i vlažnu zemlju. Bolja je ona iz planinskih krajeva od one u nizinama.
Opis:
To je grm, odnosno sivo-zeleno drvo, oko 5 m visoko, s nasuprotnim granama, raširenim i punim uvijek zelenog, jajastog, odozgo tamnozelenog a odozdo blijedog, nasuprotno postavljenog lišća. Po tri do sedam bijelih, mirisavih cvjetova stoji u pazušcima listova. Iz njih se razvije okrugla boba, crvena kao trešnja pregrađena u 2 pretinca, sa po jednom rožnatom, sprijeda ravnom, straga zaobljenom sjemenkom – zrnom kave. Ono je oko 7-10 mm dugo, sivo-zelenkaste ili zelenkasto-smeđe boje, usječeno na ravnoj strani brazdom poput zemlje, a vrlo je tvrdo. Nakon dvije godine zrno gubi na težini. Aroma postaje bolja poslije prženja, jer zelena kava (nepržena) nema taj tipični miris i gorka je.
Sadrži:
Nepržena kava ima 0,7-1,8% kofeina, 10-11 % masti, 8-12% vode, 5-7% šećera, te 40% celuloze. Prženjem nastaje u zrnju mrko, isparljivo, vrlo aromatično ulje, zvano kofein, koje sadrži piridina, acetona, furana, furfurala, furfurilnog alkohola, octene kiseline i još nekih tvari sto nastaju stvaranjem jednog manjeg dijela slobodnog kofeina i karam ližiranjem šećera, a daju kavi specifičan miris.
Bere se:
Prvi put se kava s drva bere nakon 3-5 godina. U desetoj godini može jedno drvo dati već 1-2 kg kave godišnje. Obrana se kora suši na suncu ili na umjetnoj toplini, zatim se oljušti i rešetima odvajaju krupna od malih zrna, sivo-zelene boje.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:
Samljevena pržena kava upotrebljava se obično kao čaj, odnosno odvar. Ta, kako kažemo, »crna kava« daje se u slučaju slabosti srca, kod opadanja tjelesne snage, npr. kod upale pluća, grozničavih stanja, kod iscrpljenosti u toku i poslije teških bolesti. Ona liječi i prevenira migrenu, osobito kad se u nju nacijedi svježeg limunova soka. Crna kava potiče i krijepi živce oslabljele za vrijeme dugih bolesti, ili dugog, osobito umnog rada. Ona je, dakle osvježujuće pice, srčani analeptik, ali djeluje i kao protuotrov kod trovanja bunikom (Hyoscyamus niger), kukutom ( onium maculatum) i opijumom, za koju svrhu treba brzo pojesti po nekoliko žlica samljevene pržene kave.
Pomaže i u slučaju opeklina, ako se mjesto opečeno vrelom vodom pospe prahom samljevene pržene kave, i to 2 puta dnevno. Crna kava, kao piće, koristi protiv proljeva, pa i onih težih, npr. dizenterije, ali je tada nikako ne valja šećeriti, nego je treba piti gorku, malo jaču, 3 puta dnevno po manju šalicu.
I zeleno zrnje kave pomaže i liječi razna obo1jenja. Samljeveno u prah snizuje temperaturu kod grozničavih stanja, umiruje veliki kašalj: 1 g samljevene zelene (nepržene) kave, razdijeljene u 5 praškova, uzima se u 5 jednakih razmaka u toku dana.
Kad se 25 g samljevene nepržene kave prelije sa 125 (1,25dl ili ¼ l) hladne vode, pa ostavi da kisne 12 sati i nakon toga procijedi, pije se natašte, bez šećera, protiv reumatizma i dugotrajnih groznica, pa čak i kod malarije.
Pržena se kava osim za liječenje rado upotrebljava j za užitak kao kuhani napitak, zatim kao sirup, liker, slad ili dodatak raznim kremama i kolačima. Ne preporučuje, a ponekada čak zabranjuje, nervoznim osobama, ili oboljelima od želučanog čira, jer podražuje sluznicu želuca i »razgoni san«,
Nervozni ljudi neka je zato ne piju poslije 15 sati.
