Nazivi biljke

Familija: Cucurbitaceae
Narodni: Krastavac
Latinski: Cucumis sativus
Ljekarski: Fructus cucumis
Engleski: Cucunber
Njemački: Gurke
Talijanski: Cetriolo
Francuski: Le concombre

Nalazište:

Uzgaja se u vrtovima.

Opis:

To je jednogodišnja biljka ležeće, čekinjaste stabljike. Hrapavi listovi na dugim peteljkama šiljasto su prstasti i nejednako nazubljeni. Cvjetovi su tamnožuti. Plod je dugoljasta oblika, nezreo ima bradavice i zelen je, a zreo je gladak i požuti. Žućkasto-bijele sjemenke ploda na jednom su kraju zašiljene.

Sadrži:

Bjelančevine, šećer, mineralne soli, vitamine: A (karoten), BJ i C, zatim adenin, arginin, trigonelin, pektin, neke encime i jednu tvar sličnu inzulinu.

Bere se:

Cijelo ljeto i u početku jeseni. Plodovi se jedu nezreli, tj. dok su zeleni, a ne kad požute.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Sok se upotrebljava za uljepšavanje lica, jer osvježuje kožu. Sjemenke se zrelih krastavaca izvade, operu i dobro osuše, pa se 1 kavska žličica sjemenki kuha 6-8 min. u 2 dl vode. One liječe mokraćne organe, pospješuju mokrenje i potiču rad bubrega, slično kao i plod dinja i lubenica. Koriste i protiv bolesti želuca i crijeva, upale sluznice i kože, ujeda insekata i svraba.

Protiv ekcema dobro je svježi sok krastavaca piti triput dnevno po 2 velike žlice. Protiv glista daje se djeci 300-400 g istučenog sjemena krastavaca. Tako istucano sjeme, pomiješano s vodom kao emulzija, sluzi za mazanje kožnih osipa, gnojenja, čireva i vanjskih hemoroida. Sok se pije protiv upale mokraćnih organa, osobito mjehura, a pomaže i protiv upale probavnih organa, jer rastvara mokraćnu kiselinu i spriječi stvaranje njenih kamenaca u mokraćnim organima.

Izlučivanjem otrovnih tvari iz tijela cisti krv, smanjuje u njoj šećer kod šećeraša: liječi kožne nečistoće, sunčane pjege, lišajeve, opekotine i dekubituse kad se njime mazu: sprečava navalu krvi u glavu pri klimakteričnim tegobama. Popije li se dnevno 1,25 dl. soka od krastavca, liječi se tuberkuloza. Ako se u svježi sok namoči gaza, stavi na oči, prekrije suhom krpom i ostavi dok se ne osuši, jačaju se oči.

Ne preporučuju se nezreli, tj. posve zeleni, kao ni požutjeli krastavci zbog teške probavljivosti i nadimanja, a mali, namočeni u soli, nepovoljno utječu na srce i bubrege. Tanko narezani za salatu, ne smiju se začiniti octom, paprikom ni paprom, i ne valja ih pripremati ujutro za navečer ili cak za drugi dan, jer tada štete zdravlju. Mogu se politi s malo ulja, limunova soka, a ako nema limuna, sitno narezanom rajčicom i nasjeckanim češnjakom.