Nazivi biljke

Familija: Liliaceae
Narodni: Luk
Latinski: Allium cepa
Ljekarski: Nije u farmakopeji
Engleski: Garlic
Njemački: Knoblauch
Talijanski: Aglio
Francuski: L’oignon

Nalazište:

Uzgaja se u vrtovima i na poljima poljoprivrednika.

Opis:

Ima prilično velike lukovice, okrugle i šuplje, tamnozelene listove u obliku cijevi, visoku stabljiku s bijelim cvjetovima, u obliku kuglastog štitca na vrhu. Cvate u svibnju i lipnju. Upotrebljavaju se lukovice.

Sadrži:

Celulozu, bjelančevine, šećer, sluz, fosfor, isparavajuće sumporne heterozide, od kojih luk ima miris, okus i ljutinu, zatim organske kiseline i njihove soli, mineralne soli, pektin, provitamin A (karoten), vitamine B i C, fermente oksidazu i diastazu, te bakteriostatske i baktericidne fitoncide, koje smatraju antibioticima viših biljaka. Sadrži i jednu esenciju, koja-potiče na lučenje nadbubrežnu žlijezdu.

Bere se:

U jesen.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Sumporni heterozidi luka izlučuju se putem pluća i olakšavaju iskašljavanje. Luk je diuretik, laksans i antidiabetik. Jača rad srca, širi krvne žile, pa time snizuje krvni tlak. Potiče rad crijeva (peristaltiku). Sušenjem luk gubi ljekovitost, pa treba uzimati sirov. Uklanja nesanicu, razrezan i stavljen pod nos budi iz nesvijesti. Zbog fosfora što ga sadrži jača moć mišljenja, pa koristi intelektualnim radnicima i nervoznim ljudima. Kad se 1/2 kg sitno isjeckanog luka kuha u 1 I vode s ½ kg kandisa ili crnog šećera, pa se još toplome dodaju 2-3 velike žlice meda, to liječi od kašlja i katara dišnih putova ako se pije svaki sat po 1 velika žlica. Dobro je 1/2 kg očišćenog i narezanog luka staviti u 1 I vode, dodati 80 g meda i 400 g kandisa, pa polako kuhati 3-4 sata, na kraju kuhanja dobro promiješati da šećer ne ostane na dnu, zatim ohladiti, procijediti i zatvoriti u staklenku.

Pije se po 1 čašica ujutro li navečer. Taj je lijek djelotvorniji ako se uzima topao: liječi od kašlja, koji ponekad prestane odmah, a ponekad tek pošto se pije mjesec dana. Zatim liječi od promuklosti, upale krajnika i pospješuje iskašljavanje. Bolesti pluća i bronhija sprečavamo ako svako jutro, natašte, pojedemo po 1 glavicu luka. Protiv suhog kašlja dobro je mekano pečen i luk pomiješati s jednakom količinom kozjeg mlijeka i meda; uzima se svakih pola sata po 1 velika žlica. Radi pospješivanja mokrenja treba 2-3 glavice luka kuhati u 1 I vode sa 6 velikih žlica meda i piti svaka 2 sata po 3-4 velike žlice. Još bolje djeluje ako se jednaki dijelovi luka, peršina (Petroselinum sativum) i celera (Apium graveolens) kuhaju s medom u vodi, pa od toga pije, toplo, po 1mala šalica 4-5 puta dnevno

.Protiv vodene bolesti treba 3 glavice luka kuhati s grančicom ružmarina, ili 1 velikom žlicom suhog ružmarinova lišća, u 2,5 dl vode i 2,5 dl bijelog vina. Pije se svaki sat po 1 velika žlica. Vrlo je djelotvorno! Iscijeđen sok luka, pomiješan s jednakom količinom rakije, uklanja vjetrove i otvara stolicu. Pije se dnevno 2-3 rakijske čašice. Iscijeđen sok luka ublažuje bol, pa se njime oblažu i mažu prignječene raznu i vruće otekline, a na gnojne rane i čireve, dobro oprane jakim odvarom luka i vatom dobro osušene, stavlja se mekano ali dovoljno pečeni luk, pomiješan sa svinjskom mašću. I kuhani sok luka liječi od teških opeklina, ako od njega pravimo obloge. Protiv visoke temperature stavlja se na šiju i tabane narezan, posoljen i dobro pouljen luk.

Oblog se mijenja čim se ugrije. I glavobolja nestane ako na čelo i sljepoočnice stavimo narezan luk. Iscijeđen sok, ukuhan s medom u sirup, liječi od upale grla, promuklosti, kašlja i prsobolje; uzima se svaka 2 sata po 1 kavska žličica, a njime se i grglja. Protiv dječjih glista uzimaju se dnevno 3 velike žlice mlijeka u kojemu je kuhan luk i češnjak: ujutro natašte i navečer prije spavanja. Taj se urvarak upotrebljava i za klistir.

Pije li se triput dnevno po 1 šalica toplog mlijeka u kojemu je kuhan luk, prestat će bolovi u maternici i u trbuhu. Protiv grušanja krvi i začepljenja koronarne arterije treba u pećnici ispeći glavicu luka i pojesti u podne i navečer, s nekoliko kapi ulja, prije jela. Kura traje mjesec dana. Protiv kašlja, bolova u prsima, slabog teka, loše stolice, različitih čirića po tijelu, bljedoće, tromosti i plućnih bolesti treba u toku 30-40 dana natašte jesti po glavicu luka s crnim, raženim ili kukuruznim kruhom. Kad se u 1/2 I mlijeka skuha glavica narezanog luka s 1 velikom žlicom vrcanog meda, pa se time 4-5 puta dnevno peru upaljene i krmeljive oči, one će ozdraviti.

Ječmenac, dok se još stvara, brzo nestaje ako se na nju stavi samo mali komadić luka. Krvarenje iz nosa odmah, stane kad se tanko narezan luk stavi na vratne žile. Bradavice nestaju, a bolovi od uboda pčela, osa ili stršena prestaju kad se više puta dnevno ta mjesta nataru lukom ili njegovim sokom. Trganje će u uhu prestati kad u uho stavimo prženi topli luk, a insekti koji su ušli u uho izlaze kad se u uho ukapa sok od pržena luka, pomiješan s malo ulja i soli. Ako se koža glave više puta dnevno natare lukom, kosa za neko vrijeme poraste. Ranu od ugriza otrovnih životinja treba obložiti lukom, i ne treba se bojati posljedica. Luk ispečen na žeravici s pepelom pa zamočen u med treba pojesti da bi prestalo gušenje od kašlja. Ako dojilja nema mlijeka, dobro je da jede luk i zalije ga čašicom rakije.

Najokorjelije kronične prsne katare uklonit će 3-4 velike žlice soka od luka, koje se uzimaju svaki dan prije jela u toku mjesec dana. Protiv ovapnjenja žila treba češće jesti narezan luk i jednaku količinu češnjaka pomiješane smekanim kravljim sirom, ili naribane u juhi ili ulju. Žuljevi, tzv. kurje oči, nestaju ako se glavica luka presiječe na polovicu i moči u vinskom octu 3-4 sata, pa se prije spavanja dobro priveže na svaki žulj. Ujutro treba ostrugati omekšali dio žulja. To se ponavlja nekoliko večeri, dok se žuljevi sasvim ne izgube. Luk narezan na ploške i privijen na zamrznute noge ublažuje svrbež i oživljava ozeblo tkivo. Od drugih vrsta luka sličnih svojstava najpoznatije su: poriluk (Allium porrum), aršlama (Allium fistulozum), divlji luk (Allium ursinum), lučac (Allium ampeloprasum), balučka (Allium vineale) i dr. neke se od tih vrsta upotrebljavaju kao variva i začini. Ima i jedna otrovna vrsta luka: to je primorski luk (Scilla maritima).