Nazivi biljke
Familija: Papaveraccac
Narodni: Mak vrtni, pitomi
Latinski: Papaver somniferum
Ljekarski: Papaver somniferum
Engleski: Opium poppy
Njemački: Schlafmohn
Talijanski: Papavero somnifero
Francuski: La pavot
Tagovi:
Nalazište:
Mak se uzgaja u vrtovima kao ukras na i branjiva, a na plantažama kao ljekovita i industrijska biljka.
Opis:
Od 1/2 do 1 m visoka stabljika, razgranata, krupnih, kovrčavih, srebrnobijelih listova, ima lijepe, dosta velike cvjetove, obično bijele boje, s tamnom prugom pri dnu cvjetnih latica. Oni izbijaju iz 1 do 20. Iz njih se razviju glavice ili čahure pune sitnog ljubičasto-sivog sjemena. To je plod.
Sadrži:
Najvažniji je sastojak maka opij. U njemu ima oko 26 alkaloida, kao npr. morfina, kodeina, papaverina, tebaina, neopina, laudanina, gnoskopina, ksantalina, rhoeadina, mekonina, merceina i drugih, zatim sluzi, gume, pektina, šećera, masnih tvari, smole, voska, bjelančevine, mekonske, mliječne i malo sumporne kiseline, te nekih mineralnih soli.
Bere se:
Mak cvate u svibnju i lipnju. Opij se dobiva zarezivanjem nezrelih glavica maka, 10-15 dana poslije opadanja cvjetnih latica, čim se pojave smeđi koluti ispod gornjeg ruba glavice i iznad prstenastog odebljanja na prijelazu glavice u stabljiku. Iz zareza curi bijeli, mliječni sok, koji na zraku potamni i skrutne se u gnjecavu masu. Od nje se prave kruščići i suše na zraku, a zatim šalju na preradu za dobivanje lijekova.
Opij je osebujna narkotičnog mirisa i vrlo gorkog ponešto ljuta okusa. Sjeme maka nije otrovno. Sadrži oko 50% masnog ulja, 20% bjelančevine, zatim sluzi, lecitina i pentozana, a nema alkaloida, pa se smatra hranjivim, i od njega se često prave kolači.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:
Opij se upotrebljava za umirenje bolova, kao sredstvo za spavanje, ali samo onda kad je uzrok nesanici jaka bol ili kašalj, zatim protiv jakih grčeva od žučnih i bubrežnih kamenaca, pa kao ekspektorans (sredstvo za iskašljavanje) u vezi s ipekakuanom (Pulvis ipecacuanhae opiatus) itd. Ali, bez kontrole liječnika primjena opijata je apsolutno zabranjena, zbog jake otrovnosti opija, u kojemu morfij narkotizira određene moždane sfere, smanjuje frekvenciju disanja, ublažuje kašalj i dispneju, a smrt uzrokuje paraliziranjem centra za disanje, izazivanjem potpune nesvijesti i oštećenjem centra za krvotok, koje dovodi do kolapsa.
Papaverin djeluje na glatku muskulaturu, kodein brzo i jako djeluje na refleks kašljanja i može zamijeniti morfij, tebain djeluje na toničke grčeve i tetaniju, narkotin potpomaže i pojačava djelovanje morfija, a slično djeluju i ostali alkaloidi. Znaci su akutnog trovanja opijem: vrtoglavica, težina u glavi i potpuna malaksalost koja nastupa već 1/2 – 1 sat nakon ulaska otrova u organizam, zatim čovjek tone u san iz kojega se ne može probuditi i napokon pada u komu. Disanje se uspori do 5, pa čak i na 2 udisaja u minuti, zjenice se posve suze, nastaje cianoza, puls oslabi dok ga naposljetku više ne možemo napipati, a temperatura se tijela naglo i jako snizi zbog paralize centra za disanje i temperaturu. U takvu slučaju hitno treba pozvati liječnika. Minute su dragocjene.
Dok liječnik ne stigne, neprekidno davati umjetno disanje, dovoditi što više kisika (otvoriti širom sve prozore), ako je moguće dati bolesniku da pije crnu kavu, ili mu dati atropinski preparat kao intidot morfiju, ili adrenalinski koji poboljšava krvotok. Tijelo treba dobro zagrijati. Za liječenje je najprikladnija tinktura, koja se 5 puta razrijedi destiliranom vodom, a uzima se najviše po 15 kapi triput dnevno poslije jela. Za djecu se pravi sirup od 10 g opijumove tinkture, 30 g 60 postotnog alkohola, 3,4 dl destilirane vode i 64 dkg šećera. Tog se sirupa djeci u 1. godini života daje 5-10 kapi, u 2. godini 10-20, u 3. godini 20-30, a od godine pola kavske žličice. Te lijekove neka pripremi samo ljekarnik.
