Antibiotici se ne bi smjeli prepisivati na temelju simptoma prehlade ili disajnih infekcija, osim ako simptomi postoje bez poboljšanja više od 10 do 14 dana. Antibiotici ne mogu suzbiti virusnu zarazu, oni utiču samo na bakterije.
Prehlada i gripa najučestalije su zarazne bolesti u svijetu, a uzrokuju ih virusi koji napadaju nos, nosne sinuse, grlo i gornje disajne puteve – ždrijelo i bronhije. Gripa je bolest vrlo slična prehladi, katkad su simptomi isti, ali često jačeg intenziteta i dugotrajniji. Javljaju se najčešće u jesen i zimi.
Prenose se kapljicama zagađenim virusima, koje u okolinu dospijevaju kašljanjem, kihanjem ili govorom. U organizam ulaze udisanjem ili preko sluznice nosa, grla ili oka. Uobičajeni su simptomi šmrcanje, začepljen nos, kijanje, grlobolja, kašalj i povišena temperatura.
Kod prehlade su simptomi mnogo blaži, u pravilu ne zahtijevaju posebnu medicinsku pažnju. Dok se protiv gripe možete cijepiti, prehladu je vrlo teško spriječiti. Savjeti u sprječavanju prehlade i gripe su da izbjegavate bliski kontakt s osobama koje imaju prehladu ili gripu, posebno prva dva do tri dana, često perite ruke, ne koristite se ručnikom kojim se koristi bolesna osoba. Ako su vaša djeca prehlađena ili imaju gripu, nakon igre operite njihove igračke.
Čaj od bazge dobro liječi gripu a tko može neka jede svježi češnjak i luk jer oni uništavaju viruse i bakterije.