Potkoljenica se sastoji od dvije potkoljenične kosti: debele i čvrste goljenične kosti, i tanke lisne kosti, te brojnih mišića, krvnih žila i živaca. Manje mišićne skupine nalaze se na prednjoj strani potkoljenice i postranično, dok je najjače razvijena stražnja skupina mišića, koja se naziva list. Mišići potkoljenice odgovorni su za pokrete potkoljenice i stopala te pripadaju grupi najaktivnijih mišića tijela. Budući da je najveći dio aktivnosti čovjeka vezan za rad tih mišića, jača bol u potkoljenicama dovest će do djelomičnog ili čak potpunog onesposobljavanja oboljele osobe da hoda i stoji.
Bolovi u potkoljenicama pretežno se osjećaju u listovima. Najčešći uzrok bolova je pretjeran napor mišića potkoljenice s kretnjama na koje mišići nisu naviknuti.
Mišići potkoljenice ne samo što sudjeluju u pokretima potkoljenice i stopala nego svojom napetošću potpomažu održavanje normalnoga oblika stopala. Kod netrenirane osobe, duže će šetnje, trčanje, naporniji ples pa čak i dugotrajno stajanje dovesti do bolova u mišićima potkoljenice, koji mogu trajati i nekoliko dana. No, bolovi u listovima mogu se pojaviti iznenada ili postepeno i bez većega napora ili opterećenja. Bolovi u potkoljenicama su česta pojava a uzroci su različiti.
Bol u potkoljenicama
Ravno stopalo (platfus) često je praćeno bolovima u listovima. Bol u listovima može biti prvi i jedini znak da je počelo “spuštanje” stopala. Dugotrajno stajanje ili hodanje i nošenje tereta dovodi do spuštanja svoda stopala. To dopunsko opterećenje preuzimaju mišići potkoljenice. Počinje se javljati bol i prilikom opterećenja koja ne prelaze uobičajene granice.
Proširene vene također uzrokuju bol u potkoljenicama. Prije nego što se pojave jači bolovi, postoji osjećaj napetosti i težine u nogama, svrbež, osjećaj paljenja. Kod žena, kod kojih su proširene vene mnogo češće bol, koja se inače javlja prilikom dužega stajanja, često se pojačava noću, naročito za menstruacije. Povremeno se mogu javiti i jači grčeviti bolovi. Olakšanje nastaje podizanjem noge prilikom ležanja i hodanjem, za razliku od bolesti arterija kada hodanje pogoršava bol.
Hodanjem se uključuje u rad tzv. “mišićna pumpa”. Smetnje mogu izazvati neznatna koji put jedva vidljiva proširenja vena. Upale vena praćene su jakim, često iznenadnim bolovima u potkoljenicama. Upale površinskih vena redovito izazivaju upalne promjene na koži. Upala dubokih vena izaziva bol u listovima, ali nema upalnih promjena na koži, postoji jaka osjetljivost na pritisak i stiskanje u listovima, kao i bol u peti prilikom hodanja. U težim slučajevima može doći do općih poremećaja organizma s povišenom temperaturom, tada se mogu javiti i upalne promjene na koži.
Buergerova bolest uzrok je bolova u mlađih ljudi između 20 i 40 godina života. Bolest se javlja uglavnom u muškaraca. U žena je vrlo rijetka, ako se javi, blagoga je toka; to su upalne promjene pretežno u arterijama. Upala dovodi do sve jačega suženja arterija. Posljedica je pomanjkanje kisika i nakupljanje otpadnih tvari u mišićima; zato se bolovi javljaju poslije dužeg kretanja. Bolest se može razvijati vrlo polagano. Počinje osjećanjem hladnoće u nogama, zbog povećanoga napora javljaju se bolovi, često grčeviti, na koži nastaju tople crvene mrlje.
Može doći do stvaranja rana i raspadanja tkiva (ulkus i gangrena). Ako se bolest razvija, oboljeli dijelovi nogu moraju se odstraniti (amputirati). Iako postoje brojna mišljenja o bolesti, danas je sigurno da može biti uzrokovana pušenjem, koje znatno ubrzava njezin razvoj. Zbog toga je prestanak pušenja osnova liječenja. Kod mnogih bolesnika, koji su amputirani po nekoliko puta, bolest se smirila pošto su prestali pušiti. Kod mnogih se stanje pogoršalo kada su nakon prestanka pušenja i poboljšanja ponovo počeli pušiti.
Od lijekova daju se sredstva za proširenje krvnih žila i poboljšanje cirkulacije krvi u nogama. Uspješno se provodi liječenje visokom temperaturom s pomoću namjerno izazvanih napada malarije. Operativnim liječenjem presijecaju se živci koji djeluju u smislu sužavanja krvnih žila.
Vrlo su čest uzrok bolova i bolnih grčeva u listovima arteriosklerotične promjene na krvnim žilama. Za razliku od Buergerove bolesti, takve promjene zahvaćaju uglavnom starije ljude, iznad 50 godina života. Bolovi se mogu javiti prilikom kretanja, kod nekih i za vrijeme ležanja, te prilikom nagloga ustajanja.
Bol u nogama može pratiti mnoge bolesti; npr. jaki trgajući i sijevajući bolovi: u napadima kod sifilisa živčanoga sistema. Često ovise o promjenama vremena pa se zamjenjuju reumatskim bolovima. Uzrok mogu biti upale živaca i mišića, gnojni procesi, tumori, upale kostiju. I bolesti kralješnice mogu dovesti do bolova u potkoljenicama, npr. kod išijasa.
Zarazne bolesti također dovode do bolova u mišićima potkoljenice. Bolovi u listovima javljaju se u sklopu općih bolova u mišićima tijela kod nekih zaraznih bolesti, npr. gripe. Kod zarazne leptospiroze, bol u listovima karakterističan je za tu bolest, koja se na čovjeka prenosi s domaćih i divljih životinja.
Nagao, iznenadan bol, naročito u sportu, može biti uzrokovan puknućem mišića.
