U liječničkim ordinacijama sve je više uplašenih pacijenata koji se tuže na bolove u prsnom košu. Zabrinutost je razumljiva jer ljudi svaki bol u prsnom košu povezuju sa srcem, kao srčani bol.
A danas su bolesti srca i krvnih žila najčešći uzrok smrti. Iako je taj strah najčešće bezrazložan, ljudi se ipak drže uzrečice: “Opreznost je majka mudrosti”.
Bol u prsnom košu može potjecati od organa smještenih u prsnoj šupljini i tkiva koja sudjeluju u gradi prsnoga koša, bol se može osjećati na površini, tj. u stijenci prsnoga koša, ili u dubini u unutrašnjosti prsne šupljine: može biti kratkotrajan, povremen i u ponavljanim napadima, kao i dugotrajan, te trajati satima, danima pa i mjesecima, bol može biti tup. mukao ili oštar “poput noža”, ili se javlja kao paljenje, žarenje, pečenje, pritisak. Može biti toliko karakterističan za pojedinu bolest da će liječnik postaviti sigurnu dijagnozu već na osnovi samo toga jedinog
Napadi bolova najčešće su poslije tjelesnoga opterećenja: trčanja, hodanja, nošenja tereta ili bilo koje druge vrste tjelesnoga napora. U težim slučajevima i najmanji tjelesni napor izaziva napad, npr. oblačenje, brijanje, lagana šetnja. Bol može biti izazvan hladnoćom, npr. zbog nagloga izlaska iz tople prostorije na hladan zrak, zbog ulaska u hladnu znaka bolesti. Za postavljanje dijagnoze često treba mnogo više vremena, različitih pretraga i konzultacija sa specijalistima.
POVREMEN I KRATKOTRAJAN NAPAD BOLOVA ISPOD PRSNE KOSTI najčešće je uzrokovan bolešću srca. Ako se bol javi iznenada, obično nakon tjelesnoga ili duševnog opterećenja, onda je tipičan za bolesno stanje koje se naziva angina pektoris ili stenokardija. BOL KOD ANGINE PEKTORIS javlja se naglo i traje kratko vrijeme, od nekoliko sekunda do nekoliko minuta. Taj bol nema “oštrinu” kao zubobolja, već se osjeća kao pritisak ili stezanje.Naziv angina dolazi zbog toga što ta riječ na grčkom znači stezati.
>> PAŽNjA!: Ovih šest poteza mogu da vas spase od infarkta
Bol opisuju kao da je “teret stavljen na prsa”, kao mukli bol, žarenje, pečenje iza prsne kosti. U lakšim slučajevima može se osjetiti kao blag pritisak ili kratkotrajan grč u jednjaku, koji nastaje nakon “gutanja”. Zbog osjećaja pritiska i težine u prsima mnogi se više žale na gušenje nego na bol. U težim slučajevima postoji osjećaj kao da željezna ruka stišće srce, da čupa grkljan i jednjak. Takav napad bolova praćen je tjeskobom i osjećajem straha od bliske smrti.
Bol se najčešće širi u lijevu polovinu prsnoga koša, naročito u lijevo rame, može se javiti i cijelom dužinom ruke sve do maloga prsta, ali može biti ograničen samo na jedan dio ruke, npr. na rame ili lakat. Bol se širi u vrat, vilicu, šiju, između lopatica, u gornji dio trbuha, naročito žličicu, ponekad u desnu polovinu prsnoga koša.
Napadi bolova najčešće su poslije tjelesnoga opterećenja: trčanja, hodanja, nošenja tereta ili bilo koje druge vrste tjelesnoga napora. U težim slučajevima i najmanji tjelesni napor izaziva napad, npr. oblačenje, brijanje, lagana šetnja. Bol može biti izazvan hladnoćom, npr. zbog nagloga izlaska iz tople prostorije na hladan zrak, zbog ulaska u hladnu znaka bolesti. Za postavljanje dijagnoze često treba mnogo više vremena, različitih pretraga i konzultacija sa specijalistima.
>> Tihi alarmi za infarkt koje ne smijete zanemariti
Nakon mirovanja bol obično prolazi poslije nekoliko sekunda do najviše nekoliko minuta, prestaje sam od sebe, ili nakon uzimanja lijeka. Ako je naročito jak i traje duže od 15 minuta, tada se ne radi o kratkotrajnim i prolaznim smetnjama, nego o jačem oštećenju srčanoga mišića, o srčanom infarktu.
Napad angine pektoris može se prekinuti uzimanjem tablete nitroglicerina koja se stavlja pod jezik.
Osoba kod koje se napad bolova javio prvi put, obavezno mora tražiti liječničku pomoć. U mjestima gdje postoji služba hitne medicinske pomoći treba zvati hitnu pomoć (telefon 94) iz kuće, s radnoga mjesta ili javne površine, prema tome gdje se bolesnik nalazi. Zabranjeno je svako kretanje. Pravovremeno izvršene pretrage mogu spriječiti teške komplikacije.
Iznenadan, jak i dugotrajan bol ispod prsne kosti ili na lijevoj strani prsnoga koša može biti posljedica nagloga i potpunog prekida krvotoka u jednom dijelu srčanoga mišića. Posljedica je umrtvljenje (nekroza) većega ili manjeg dijela srčanog mišića. Takvo stanje naziva se SRČANI INFARKT (infarkt miokarda). Bol je jedan od najvažnijih znakova srčanoga infarkta, vrlo je sličan boli kod angine pektoris, samo što traje duže vrijeme, najmanje pola sata, često i nekoliko sati. Nitroglicerin, koji umiruje bol kod angine pektoris, kod infarkta uopće ne djeluje.
U najtežim slučajevima bol je iznenadan i tako jak da se bolesnik uz vrisak sruši, najčešće mrtav. U blažim slučajevima može imati sve značajke bola prilikom napada angine pektoris. Bol se može širiti u trbuh, rame, leda, vilicu. Bolesnici su ustrašeni, često obliveni hladnim znojem, koji put je glavna smetnja otežano disanje pa se bol gotovo zanemaruje.
>> Aspirin smanjuje opasnost od ponovljenog infarkta
Infarkt srca može biti praćen i povišenom temperaturom, povraćanjem, poremećenim ritmom rada srca i teškim stanjem šoka. Već i sama sumnja na srčani infarkt zahtijeva potpuno mirovanje i prijevoz u bolnicu na nosilima. Mnoge bolesti “imitiraju” bolove angine pektoris i srčanoga infarkta. To mogu biti bolesti kičme, pluća, porebrice, žučnoga mjehura, zida prsnoga koša.
Lažna stenokardija, ili lažna angina pektoris, nesumnjivo je najčešća smetnja zbog koje ljudi dolaze u ambulantu. Tegobe opisuju kao “stezanje oko srca”, ubod nožem, šrafanje, peckanje, probadanje. Najčešće mjesto bola pokazuju oko mliječne bradavice na lijevoj strani. Velikom vjerojatnošću može se isključiti srčano porijeklo tih smetnji ako se javljaju u vrijeme mirovanja, a nestaju za vrijeme rada i fizičkoga napora.
Srčano porijeklo boli ne dolazi u obzir ni onda ako se bol pojačava diranjem i pritiskom na površini prsnoga koša gdje se osjeća. Takve osobe često imaju i druge smetnje na “živčanoj bazi”: trnjenje ruku i glavobolje. Vjerojatnost da se radi o anginoznim bolovima utoliko je manja ukoliko je veći broj različitih simptoma bolesti.
>> RIZIK OD UDARA Je li vaše srce starije od vas?
Kod žena bolovi nastaju zbog promjene u dojkama. Vrlo čest uzrok srčanih smetnji je pojačano nakupljanje plinova u želucu i debelom crijevu, koji tada pritišću na ošit i preko njega na srce. Bolesnici osjećaju pritisak i druge smetnje u predjelu srca. Takve osobe smatraju da imaju poremećenu probavu. Međutim, nikada se ne smije zaboraviti da je poremećena probava, koja se osjeća u prsnom košu, uvijek sumnjiva i zahtijeva detaljan liječnički pregled.
Bol u lijevom ramenu rjeđe je srčanog porijekla i češće je uzrokovana upalnim i drugim promjenama. Na lijevoj strani prsnoga koša mogu se javiti bolovi kao posljedica degenerativnih i upalnih promjena na kralješnici. Upale živaca koji izlaze iz kičmene moždine (spondiloza), uzrokuju bolove, ali oni nisu vezani uz tjelesni napor, već se javljaju nakon dužega ležanja. Takvi “reumatski” bolovi često su povezani s promjenom vremena.
Često se javlja bol u području međurebrenih živaca, tzv. interkostalna neuralgija. Zahvati li lijevu stranu, može izazvati zabrinutost i sumnju na srčani bol. Međutim, bol se ipak osjeća na površini prsnoga koša i pojačava ga duboko disanje, kihanje, kašalj, nagli pokreti tijela, može biti trajan ili u napadima. Ako je uzročnik virus herpesa, na koži duž rebara pojave se sitni mjehurići. Liječi se tabletama i injekcijama protiv bolova, blokadama živca i fizikalnom terapijom.
Bol u donjem dijelu prsnoga koša, točno iza prsne kosti, može se javiti zbog kile (bruha, hernije), koja nastaje kada se kroz proširen otvor na ošitu, kroz koji normalno prolazi jednjak, provuče dio želuca. Takve kile dobiju ljudi pretežno iznad srednje dobi. Bolovi su jači u ležećem položaju, dok se u stojećem smanjuju.
>> Prirodni lijek za srce i krvne sudove
Bol u gornjem dijelu prednje stijenke prsnoga koša, u predjelu gdje se spaja rebrena hrskavica s prsnom kosti, može biti udružen s ograničenom oteklinom na tom mjestu. Zahvaća jedno ili više rebara. Jaki bol može se pojaviti iznenada, ili se razvija i pojačava postepeno. Mjesto je osjetljivo na pritisak, a bol se pojačava dubokim disanjem, kašljem ili kihanjem. Prema njemačkom liječniku koji ju je prvi opisao, bolest se naziva Tietzeov sindrom. Najčešće se javlja u trećem i četvrtom desetljeću, pretežno kod žena. Uzrok se još uvijek ne zna.
Budući da su povrede prsnoga koša česte, smatra se da su značajne u nastanku bolesti. Drugih promjena u tijelu nema. Bolest nakon više tjedana ili mjeseci spontano nestane, ali može se ponovo javiti. Liječi se lijekovima protiv bolova, primjenom topline, davanjem lijekova iglom direktno u oteklinu. Bolna osjetljivost prednje stijenke prsnoga koša miže se pojaviti i kod ljudi koji su preboljeli srčani infarkt.
Takvi bolesnici pomišljaju na napade angine pektoris. Međutim, bol je trajniji, osjeća se u samoj stijenci prsnoga koša, tako da i sami bolesnici osjećaju da je to površinski bol. Bolovi se ne javljaju poslije napora i uzbuđenja, nego prilikom naglih pokreta tijela. Bolovi nastaju poslije preboljeloga infarkta i mogu trajati mjesecima pa i godinama. Nitroglicerin ne pomaže. Bolovi mogu zahvatiti cijelu prednju stijenku prsnoga koša. Zbog straha koji izazivaju, psihičke posljedice zapravo su najteža komplikacija toga stanja. Jaki bol u prsnom košu može biti udružen i s povišenom tjelesnom temperaturom.
>> Liječenje Angine pektoris narodnim lijekovima
Česti je uzročnik virus. Bolest se javlja i u većim epidemijama i naziva se Bornholmska bolest (pleurodinija), bol potječe od porebrice. Bolest se pojavi nenadano i s jakim bolovima u prsima. Disanje je bolno, kao i svaki pokret prsnoga koša, bol često dolazi u pravim napadima. Bolest traje 5 do 10 dana, a može i nekoliko tjedana, ako je bez povišene temperature, teže je postaviti dijagnozu, liječi se sredstvima za ublažavanje bolova.
Iznenadan i jak bol, poput “reza nožem”, može se javiti na jednoj strani prsnoga koša zbog nagloga prskanja poplućnice i ulaska zraka u prostor između pluća i unutarnje stijenke prsnoga koša (spontani pneumotoraks), bol je praćena otežanim disanjem.
Bolove u prsnom košu mogu izazvati povrede: prijelom prsne kosti, prijelomi rebara, zatim upale mišića i porebrice, tumori. Postavljanje dijagnoze vrlo je teško. Bolesnici se moraju podvrći najrazličitijim bolničkim pretragama. Bila bi najveća greška kada bi pojedinac sam postavljao dijagnozu svoje bolesti i sam određivao način liječenja. Mnogi su takve pokušaje skupo platili.
