Celuloza je sastavni dio biljnih staničnih stjenka. Građena je samo od glukoznih jedinica.
Celuloza ima vrlo zamršenu strukturu, koja nam je u konačnom obliku poznata kao celulozno vlakno. Lan, pamuk, kopriva i brojne druge biljke imaju vrlo duga celulozna vlakna iz kojih se izrađuju tkanine.
Čovjek i mesožderi iz životinjskog svijeta ne probavljaju celulozu. Samo mikroorganizmi, neke protozoe (praživotinje) i puževi imaju enzim celulazu koji im omogućava razgradnju celuloze. Životinje biljožderi (npr. preživači) u probavnim organima imaju simbiotske mikroorganizme koji je razgrađuju svojim enzimima.
Šta je celuloza
Celuloza je ključna komponenta vlakana u prehrambenim proizvodima biljnog porijekla kao što su voće, povrće, žitarice i druge biljke.
Strukturno, molekule celuloze su linearni polimeri sastavljeni od stotine do hiljade molekula glukoze. Ove molekule su povezane beta-1,4-glikozidnom vezom, što znači da se glukoza u polimeru povezuje naizmjenično s glukozom, pri čemu se vodikovi atomi dijele između obližnjih molekula.
Celuloza je iznimno čvrsta i kruta tvar zbog svoje specifične strukture. Budući da ljudski organizam nema enzime koji mogu probaviti celulozu, ona prolazi kroz probavu relativno nepromijenjena. Ipak, vlakna celuloze su važna za pravilan rad probave jer pružaju potporu crijevnim funkcijama, potiču peristaltiku i pomažu u regulaciji probave.
Celuloza također ima široku primjenu u industriji. Koristi se kao sirovina za proizvodnju papira, tekstila, bioplastika i drugih materijala. Također se može koristiti kao dodatak hrani, u farmaceutskoj industriji i u proizvodnji energetskih biogoriva.
Celuloza u hrani
Celuloza je prisutna u mnogim namirnicama biljnog porijekla kao dio njihove vlaknaste strukture. Iako ljudska probava ne može probaviti celulozu, ona ima važnu ulogu u prehrani.
Namirnice bogate celulozom, kao što su voće, povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i sjemenke, pružaju prehrambena vlakna koja su ključna za zdravlje probave. Vlakna celuloze djeluju kao prirodni “metli” u crijevima, potiču peristaltiku i olakšavaju prolazak hrane kroz probavu. Također, pomažu u regulaciji probave, sprječavaju zatvor i mogu smanjiti rizik od bolesti debelog crijeva.
Unos vlakana, uključujući celulozu, također može pružiti osjećaj sitosti, pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine i regulisati razinu šećera u krvi. Vlakna također mogu pomoći u snižavanju kolesterola i održavanju zdravlja srca.
Iako ljudski organizam ne može probaviti celulozu, fermentacija vlakana od strane korisnih bakterija u debelom crijevu može proizvesti kratkolančane masne kiseline koje imaju povoljan učinak na zdravlje.
Stoga je važno uključiti namirnice bogate celulozom, poput svježeg voća i povrća, integralnih žitarica i orašastih plodova, u uravnoteženu prehranu kako bismo osigurali adekvatan unos vlakana i potpomogli zdravlje probave.
Što je celuloza i za što se upotrebljava
Celuloza je složeni organski polisaharid koji se sastoji od lanaca glukoze. Ona je najbolji organski spoj na Zemlji i važan je strukturni sastojak biljnih staničnih stijenki. Celuloza ima široku primjenu u različitim područjima.
Evo nekoliko primjera upotrebe celuloze:
Proizvodnja papira: Koristi se kao sirovina u proizvodnji papira. Drvena celuloza dobivena iz drva ili biljnog materijala podvrgava se procesu pulpiranja, a zatim se koristi za proizvodnju papira i kartona.
Tekstilna industrija: Koristi se u proizvodnji umjetnih vlakana kao što su viskoza, acetat i modal. Ova vlakna mogu se koristiti za izradu odjeće, posteljine, tapeta i drugih tekstilnih proizvoda.
Farmaceutika: Celuloza se koristi u farmaceutskoj industriji za izradu ljuskih kapsula, veziva za tablete i stabilizatore u tekućim formulacijama.
Prehrambena industrija: Celuloza se koristi kao aditiv hrani, posebno u proizvodnji niskokaloričnih i visokovlaknastih proizvoda. Može se koristiti kao zgušnjivač, stabilizator, poboljšivač teksture ili zamjena za masnoće u nekim prehrambenim proizvodima.
Bioplastike: Celuloza se koristi kao sirovina u proizvodnji biorazgradivih plastika. Ove plastike imaju manji utjecaj na okoliš i mogu se koristiti u različitim aplikacijama, kao što su ambalaža i proizvodi za jednokratnu upotrebu.
Energetika: Celuloza se može koristiti u proizvodnji biogoriva, poput bioetanola, koji se dobiva fermentacijom celuloznog materijala. Ovo je važan aspekt razvoja obnovljivih izvora energije.