Za liječenje se divlji kesten počeo koristiti razmjerno kasno. Sredinom 19. stoljeća postao je cijenjenom ljekovitom biljkom, čija se kora kod bolesti s vrućicom, malarije, proljeva i kožnih bolesti upotrebljavala kao nadomjestak za kininovu koru. Listovi su se koristili kod kašlja, artritisa i reume, a iz cvjetova se pripremao čaj. Danas se kesten uglavnom koristi u obliku gotovih pripravaka, koji su standardizirani na saponinsku mješavinu escin.
Sakupljamo zrele plodove divljeg kestena i odmah ih prerađujemo. Danas se najviše koriste gotovi pripravci sa standardiziranom količinom aktivnih tvari plodova divljeg kestena koje su za čovjeka jestive, a brojnim životinjama služe kao izvrsna hrana.
Cvjetove beremo na početku cvatnje, osušimo ih brzo i dobro, pa spremimo u dobro zatvorene posude. Svježi ili osušeni listovi koriste se rijetko, kora još rjeđe. Raširen je kao ukrasno stablo u drvoredima, parkovima i vrtovima. Većinom se uzgajaju vrste s bijelim, rijetko i oblici s ružičastim cvjetovima.
Divlji kesten
Pitomi kesten (Castanea sativa Mili.) inače je botanički u srodstvu s bukvom, iako su njegovi plodovi slični plodovima divljeg kestena. Tako je divlji kesten i dobio ime. Čaj od listova pitomog kestena u narodnoj se medicini s uspjehom koristi kod bronhitisa, astme, hripavca i sličnih tegoba s dišnim organima.
Danas smo njegovu upotrebu gotovo posve zaboravili, iako je kod navedenih bolesti odličan prirodni lijek, koji pojačava otpornost na infekcije. Listovi sadrže flavonoide i vitamin C. Čaj je vrlo ukusan ako ga sladimo medom od kestena.
Zašto je dobro jesti kesten pročitajte OVDJE.
Plodovi divljega kestena sadrže mješavinu triterpenskih saponina koji su poznati pod nazivom escin (3-6%). I u smeđoj ovojnici nalazi se mješavina triterpenskih saponina (hipokastanozid). Listovi, cvjetovi i kora sadrže tek malo saponina. Njihovi su glavni sastojci flavonolski glikozidi, naročito kvercetin, izokvercetin i kemferol.
U listovima i kori nalaze se i kumarinski glikozidi (9%) eskulin, skopolin i fraksin, a plodovi ne sadrže kumarine. U listovima, kori i plodovima nalaze se katchinske trjeslovine, proantocijanidi i različiti steroli. Kao rezervne tvari u plodovima nalaze se šećer, škrob (35%), djelomično i ulje (4-6%), koje se koristi za izradu sapuna.
Escin, saponinski kompleks iz plodova, za razliku od drugih saponina, nema hemolitičko djelovanje, tako da ga možemo koristiti oralno i intravenozno. Smanjuje oštećenja kapilara, jača njihove stjenke i štiti od edema. Takvo djelovanje nazivamo antieksudativnim.
Aktivne tvari kestena smanjuju filtraciju bjelančevina, elektrolita i vode u izvanžilne prostore. Antiedemično djelovanje temelji se na sporom razlaganju kortikoidnih hormona, pa je stoga važno da je rad nadbubrežne žlijezde intaktan. Poboljšanje znakova bolesti kod kronične insuficijencije vena (otežale noge, osjećaj napetosti u nogama, svrbež kože iznad proširenih vena, bolovi i upale proširenih vena) potvrđeno je brojnim kliničkim ispitivanjima.
Znanstvenici drže da escin smanjuje nastanak i utjecaj enzima koji razlažu unutarnje žile kapilara. Tek nakon jedne do dvije sedmice pokazuju se prvi znaci poboljšanja. Kora smanjuje izlučivanje žlijezda probavnoga trakta. Koristimo je kod kroničnih proljeva, krvarenja iz želuca i crijeva, dizenterije i sličnih bolesti. Nekada se koristio kao nadomjestak za kinin kod malarije i kožnih čireva. Cvjetovi se u narodnoj medicini još i danas koriste za jačanje tijela, protiv proljeva, katkad i kod mrlja na koži.
Čaj od divljeg kestena
Od jedne čajne kašike svježih ili suhih listova pripremamo oparak koji treba odstajati 5-10 minuta. Kod kašlja ga pijemo zaslađenog medom, dva do tri puta na dan.
Od dvije čajne kašike suhih cvjetova pripremamo oparak. Kod prehlada triput na dan pijemo po jednu šoljicu čaja zaslađenog medom.
Od pola čajne kašikice osušene kore pripremamo uvarak, koji poput ostalih ljekovitih biljaka s trjeslovinama, koristimo izvana, kod opeklina od sunca, ozeblina i rana koje ne zacjeljuju.
Divlji kesten u rakiji recept
Gotove pripravke iz plodova uglavnom koristimo protiv tegoba u vezi s venama.
- Napunite teglu izdrobljenim divljim kestenom (krupniji komadići) zajedno sa ljuskom
- Zatim, prelijete sve do vrha domaćom rakijom
- Zatvoriti teglu i povremeno promućkati
- Držati na osunčanom mjestu najmanje 40 dana ili više.
Divlji kesten u rakiji koristi se kao tretman i pokazalo se da pomaže kod grčeva u nogama uslijed loše cirkulacije i smanjene elastičnosti vena. Međutim, onima koji se bave medicinom i biljkama, dobro je poznato da ublažava i bolove u zglobovima izazvane reumom, napetost u mišićima i kroničnu natečenost nogu zbog zadržavanja vode u organizmu.
Utrljati na oboljela mjesta odnosno tamo gdje imate izražene vene. Na isti način se koristi i divlji kesten u rakiji za popucale kapilare na nogama.
Nuspojave divljeg kestena – Kod oralnog korištenja rijetko dolazi do slabosti, želučanih tegoba ili svrbeža. Istraživanjima o upotrebi ekstrakta kestena u trudnoći, u slučaju velikih poteškoća s venama i edemima nisu utvrđene nikakve nuspojave, tako da je upotreba i preporučljiva.