Opis biljke: Đurđevak, ima izuzetno lijepe, bele mirisne cvjetiće, viseće i raspoređene u grozdovima. Svaki cvjetić sastoji se iz šest bijelih latica, tako da podsjeća na zvončić. Cvjeta u maju. Tamnozeleni kopljasti listovi, obično po dva-tri, obavijaju cvjetnu drsku cijele sezone, sve do jeseni. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivač tla i može se koristiti za sadnju na sjenovitim mjestima i na umjereno plodnim zemljištima. Pogodna je za ivičnjake, kamenjare, a uspijeva i ispod drveća, gdje zbog jake sjenke čak ni trava ne raste. Đurđevak se brzo širi i pokriva tlo zahvaljujući podzemnom stablu ‘rizom’, kojim se razmnožava. Đurđevak ima debeo korijen, člankovit, bjeličast i horizontalan. Iz njega se razvija 1-3, a najčešće 2 lista, koji su na dugoj peteljci, i cvjetna stabljika koja je kraća od listova. Svi dijelovi đurđevka su ljutog i gorkog ukusa. Cvjetovi su snježno bijeli, prijatnog mirisa, stvaraju jednostrane cvatove. Plod je crvena boba oko 8 mm u promjeru, sadrži 2-6 plavih sjemenki. Raste u sjenovitim bjelogoričnim šumama, posebno u hrastovim, u šikarama, brdskim livadama, a uzgaja se i oko kuće. Koristi se u službenoj medicini za liječenje srčanih bolesti, reguliše rad srca, jača ga, ublažava grčeve i djeluje povoljno na krvne žile. Sadrži otrovne glikozide i alkaloide. Danas farmaceutska industrija proizvodi velik broj preparata. Koristi se cijela biljka, cvjetovi lišće i korijen. Đurđevak je na mnogim mjestima prorijeđen zbog prevelikog iskorištavanja. Ipak, zahvaljujući brzom vegetativnom razmnožavanju rijetko dolazi do istrebljenja. Dejstvo se pokazuje u pojačanom izlučivanju mokraće, naročito kod srčanih bolesnika nervoznog stanja. Za liječenje srčanih nervoza kombinuje se sa tinkturom valerijane. Bere se cvijet i lišće, list dužine 2-3 cm, a cvijet dužine do 1 cm. Cvate u maju. Biljku treba brzo sušiti i spremiti u dobro zatvorene limenke, jer zrak i vlaga te enzimi brzo kvare drogu. Nakon branja ruke dobro oprati toplom vodom i sapunom. Trudnice i djeca neka je ne beru! Suši se na papiru ili tkanini u hladu uz često miješanje. Svježa biljka je ljekovitija i postojanija i jače djeluje.
Biljka je Otrovna – OPREZNO Znaci trovanja su jak proljev, povraćanje, opća slabost, i iznemoglost. Protuotrov: kod trovanja đurđevkom kuhati hrastovu koru u mlijeku!
Stanište: Raste u sjenovitim bjelogoričnim šumama, posebno u hrastovim, u šikarama, brdskim livadama, a uzgaja se i oko kuće.
Ljekoviti dio biljke: Koristi se cijela biljka, cvjetovi lišće i korijen.
Ljekovito djelovanje: U Njemačkoj se upotrebljava voda Hartman za paralizu – (Aquaapcplectica Hartmani) – za tu vodu Hartman sakupljaju se cvjetovi poslije zalaska sunca, suše se i kuha se čaj. U Engleskoj se cvjetna voda đurđevka zove «Zlatna voda» – (Aquaaurea), i dugo se vremena upotrebljavala za liječenje živaca, protiv glavobolje i kao sredstvo preventivno kod zaraznih bolesti i epidemija. Cvijet se upotrebljava kod vodene bolesti, bolesti srca, epilepsije, apoplektičkog udara ( moždani udar – kap), a u narodnoj medicini se upotrebljava u obliku tinkture u rastvoru alkohola ili votke i to cvijet, kao umirujuće sredstvo i za smanjivanje bolova i kod upalnih procesa.