Nema čovjeka koga nikad nije zaboljela glava. Uz reumatične bolove to je danas najčešći povod da potražimo liječničku pomoć. U glavi je smješten najveći dio osjetila, a mozak je centralni organ koji upravlja tijelom i u kome je sjedište razumnoga života. Zato ćemo s manje straha podnositi učestali bol u rukama, nogama ili drugdje, negoli u glavi. Glavobolja predstavlja neugodan bolni osjećaj koji se javlja u različitom intenzitetu, a postoji čitav niz različitih glavobolja, a sve se one mogu podijeliti u nekoliko skupina.
Bol u glavi po svom se postanku nimalo ne razlikuje od bolova u drugim dijelovima tijela. Podražaj posebnih živčanih vlakana koja prenose bol ide preko među moždanih jezgara u moždanu koru, gdje se nalaze centri za taj osjet. Jaka uzbuđenja i druga duševna zbivanja povećavaju osjetljivost živčanih osjetnih tjelešaca, ona mogu izazvati osjećaj bola čak i bez direktnoga podražaja živca.
Bol je uvijek znak većega ili manjeg tjelesnog ili duševnog poremećaja. U vezi s glavoboljom naročito smo skloni i pretjerivanju i potcjenjivanju. Neki nam se bolovi čine manje opasni, a za druge smo uvjereni da su vrlo važni. Medicinsko vrednovanje pojedinih oblika glavobolje ne podudara se uvijek s našim osjećajem. Postoje vrlo opasne bolesti mozga kod kojih bolova nema ili su vrlo slabi, dok su neki napadi glavobolje dramatični, a ipak nisu teška bolest.
>> Mjesto bola otkriva tip glavobolje, uzrok i trajno rješenje!
Glavobolja
Glavobolja nije dijagnoza, nego samo simptom. Da bismo mogli odrediti njeno značenje, moramo se podrobno upoznati s više različitih podataka:
Prvo, mjesto na kome glava boli (lokalizacija).
Pojedini bolesnici mogu prstom pokazati mjesto gdje ih boli glava. Bol se uvijek baš tu pojavljuje, a nekad se širi na jednu ili drugu stranu. Kod drugih se bol seli: javlja se sad na jednom mjestu, sad na drugom. Područje bola nije ograničeno i bolesnik ne može odrediti gdje je počeo, otuda osjećaj da boli čitava glava.
>> 12 narodnih lijekova za brzo uklanjanje glavobolje pročitajte ovdje.
Glavobolja se najčešće javlja u području sljepoočnica, čela, korijena nosa, u potiljku i na tjemenu. Po mjestu gdje se osjeća bol, možemo posumnjati i na uzroke. No uzročna veza nije uvijek jednostavna. Mnogi koje boli potiljak kažu: “Boli me mali mozak”. Ali taj zaključak nije tačan. Mali mozak ne boli jer nema osjetnih tjelešaca za bol, a uzroci bolnih osjećaja mogu biti u mišićima i živcima toga dijela glave.
Drugo, vrijeme i učestalost glavobolje.
Glavobolja se može javljati u određene sate i dane. Takvi bolesnici već unaprijed znaju što ih čeka. Češće se bol pojavljuje iznenada, bez najave. Bol u glavi može se očitovati na mahove, u napadajima koji traju nekoliko minuta ili više sati, a onda postepeno ili naglo prestaju, kod drugih bolovi traju čitav dan, neki zbog njih ne mogu spavati. Početak može biti i u snu, pa se bolesnik probudi usred noći zbog jakih bolova. Mnogo se češće to događa pred jutro, pa mnogima dan počinje glavoboljom.
Ima ljudi koji kažu da ih svaki dan boli glava, zato stalno uzimaju tablete. To čine i kada nemaju bolova, iz straha da se ne bi pojavili. Kod većine glavobolja se javlja samo povremeno, u manjim ili većim razmacima, tada se obično zabrinu ako se bolovi počinju javljati češće nego što su navikli. Svaka glavobolja koja se ponavlja napadno često ne smije se potcjenjivati. Ako je bol neprestana (u narodu kažu “razvila se” ), obavezno se moraju izvršiti pretrage da bi se otkrio uzrok.
Treće, karakter i jačina glavobolje.
Osjećaj glavobolje nije uvijek isti, može se očitovati kao oštar ili tup bol, ili kao osjećaj pikanja, sječenja, žarenja, vrućine, pritiska, nekada je to samo neodređen, neugodan osjećaj. O pulsirajućem bolu govorimo ako se javlja u razmacima kucanja (pulsiranja) krvne žile.
>> 7 razloga zašto se javljaju jutarnje glavobolje
Ako se ima osjećaj presijecanja, govori se i o “meglovici”, negdje se kaže “cič”. Kod iste osobe mogu se javljati različite vrste glavobolje, jedan oblik može prelaziti u drugi. Tako se javlja najprije osjećaj nelagodnosti u glavi, nakon toga tupi bol, a onda nastupa jak osjećaj bola na jednom mjestu. To je poseban oblik glavobolje koji se zove migrena.
Svaki od spomenutih oblika glavobolje može se javiti kao slabiji ili jači osjećaj. Nekada možemo trpjeti bol i normalno obavljati poslove. Ako je bol jači, teže ćemo se usredotočiti na posao, postat ćemo uznemireni i razdražljivi. S jakim bolovima ne možemo raditi, nastojimo se ukloniti i leći.
Jačinu bolova ne možemo objektivno mjeriti. Ljudi nejednako trpe bol. Dok će nekoga i zbog male glavobolje uhvatiti panična reakcija, drugi bez prigovora trpe jake bolove. Ponekad se na licu i ponašanju čovjeka primjećuje da ga boli glava.
I oblik i jačina glavobolje otkrivaju uzrok, ali ni oni, sami za sebe, nemaju apsolutnu vrijednost. Ako su znakovi stalno jednaki, to olakšava obradu. Na žalost, češće su hiroviti, promjenljivi i nesigurni.
Glavobolja simptomi
Četvrto, glavobolja i drugi simptomi.
Ljudi koje boli glava obično poblijede, oči im upadnu, dobiju podočnjake, znoje se, počinju se tresti.
Jake glavobolje prati osjećaj općega lošeg stanja organizma. Uz glavobolju mogu se javiti i drugi simptomi. Najčešće su to smetnje vida, bolesniku titra ispred očiju, vidi iskrice, ne može jasno gledati, ako pokuša čitati, osjeća bol u očima, nekad slova i predmete vidi dvostruko, smeta ga svjetlo, buka, čak i muzika. Njegova su osjetila prenapeta i svaki podražaj može pojačati glavobolju.
Ako se uz glavobolju ustanove i drugi ispadi ili oštećenja pojedinih živaca, postoji opravdana sumnja da je riječ o zajedničkom štetnom učinku. Kod glavobolje u napadajima obično i drugi simptomi nestaju kada se bol zaustavi. Nije dobar znak ako ostaju.
