Glavobolja – Kako nastaje i kako je liječiti?

Pored obične prehlade, glavobolje su vjerojatno najčešći od svih zdravstvenih problema. Gotovo da nema onoga ko nije osjetio onaj nemilosrdni pulsirajući ili potmuli bol koji karakterizira većinu glavobolja, a kod mnogih su simptomi još i gori. Za onu nesretnu nekolicinu, bol može da bude upravo nepodnošljiv.

Nisu sve glavobolje iste. One generalno potpadaju pod različite kategorije: glavobolja uslijed napetosti, glavobolja koja iznenada zahvata samo jedan dio glave, frakcijska glavobolja, glavobolja uslijed upale, i migrenozna glavobolja. Međutim, stručnjaci znaju da je karakterizacija glavobolje teška i da se simptomi jedne glavobolje često poklapaju sa simptomima drugih vrsta bolova u glavi.

Najčešća vrsta glavobolje jeste ona koja nastaje uslijed napetosti, kada se čini da je glava stegnuta previše čvrstim zavojem. Misli se da ovu vrstu glavobolja izaziva spazam mišića nastao uslijed napetosti. Ostali mogući uzroci uključuju ljutnju, frustraciju, mišićni napor uzrokovan fizičkim radom, loše duševno raspoloženje, naprezanje očiju i škripanje zubima.

Glavobolje koje iznenada zahvaćaju jedan dio glave češće su kod muškaraca. Ovaj tip glavobolje proizvodi kratkotrajne, žestoke napade nepodnošljivog bola lociranog oko jednog oka. Takvi napadi mogu da se javljaju više puta dnevno tokom nekoliko mjeseci, a potom da na više mjeseci potpuno nestanu. Neka vrsta liječenja može da se sprovodi, ali način izlječenja nije poznat.

Trakcijske glavobolje i one koje se javljaju uslijed zapaljenja zapravo su simptomi drugih, ozbiljnijih poremećaja, od moždanog udara pa do upale sinusa.

Glavobolja koja najviše iscrpljuje vjerojatno je migrena. Ukoliko se osjećate izmoreni i pomalo vam se vrti u glavi, ukoliko vam i sam pogled na hranu i njen miris izazivaju mučninu, ukoliko su vam svi glasni zvuči nepodnošljivi, a svjetlost vas povređuje, ukoliko vam u glavi pulsira i ne možete da se koncentrirate, tada je vrlo vjerojatno da patite od migrene. Migrena je također karakteristična po smetnjama u vidu, odnosno nečemu što je poznato kao aura, a što mnogi pacijenti doživljavaju prije nego što se pojavi sam bol. Aura tipično uključuje vizije bljeskajuće svjetlosti ili geometrijskih likova.

Naučnicima istraživačima nisu sasvim jasni precizni uzroci migrenoznih glavobolja, što komplicira liječenje, ali većina istraživača se slaže da sve migrenozne glavobolje uključuju promjene u dotoku krvi u mozak.

Šta može da potakne migrenoznu glavobolju? Mogućnosti su brojne, od alergije na hranu do izlaganja kemikalijama, bilo kod kuće ili na radnom mjestu. Određivanje onoga što vam inicira glavobolju može da predstavlja pravi detektivski posao, ali nije neizvodivo. Kao prvo, obratite pažnju na ono što jedete. Da li je to crno vino, čokolada, koštunjavi plodovi, pasulj, fermentirane namirnice, kao što je, recimo, jogurt, kineska hrana, morski ljuskari, viršle, hladni narezak, alkohol, kafa, kola-napici ili sir? Ove i neke druge vrste namirnica sadrže kemijske supstance kao što su tiramin, nitrati, mononatrijum glutamat ili kofein, koje sužavaju ili proširuju arterije. Sljedeći korak jeste da se osvrnete oko sebe. Da li određeni mirisi, kakvi su oni koji se nalaze u razrjeđivačima, bojama ili parfemima, iniciraju napade? Da li vam bliješteća ili trepćuća svjetlost stvara glavobolju?

Može li gadan stres da predstavlja okidač za migrenozni napad? Moguće. Neki istraživači vjeruju da stres utiče na određene kemikalije u mozgu zvane neuro odašiljači. Signali koji se prenose neuro odašiljačima mogu da proizvedu opuštanje krvnih sudova glave i zapaljenje oblasti koje se nalaze oko njih. To zapaljenje iritira završetke kompleksnog nerva zvanog trigeminalni (trograni) nerv, koji zauzvrat izaziva pulsirajući bol migrene.

Istraživači također vjeruju da izvjesnu ulogu imaju i višak ili nedostatak moždanih kemikalija. Među njima se nalaze norepinefrin, serotonin, prostaglandini i endorfini, a to su sve supstance-opijati koje mozak sam proizvodi. Koincidencija je da se kod pacijenata koji pate od depresije, poremećaja sna i zloupotrebe lijekova pokazuju znaci nedostataka nekih od tih kemikalija, što navodi na pomisao da se radi ili o genetskoj sklonosti prema migreni, ili o porodičnoj disfunkciji koja ima tendenciju da se prenosi s generacije na generaciju. Kod mnogih ljudi, glavobolja se ne javlja za vrijeme stresnih situacija, već nakon perioda velikog pritiska. Objašnjenje ovog fenomena jeste da glavobolju možda izaziva početak sužavanja krvnih sudova u mozgu; kada se osoba opusti, ti krvni sudovi se iznenada rašire, izazivajući val bola; bol prouzrokuje osjećanje jada, koje, opet, tjera krvne sudove da se ponovo sužavaju i taj se krug, čini se, ponavlja u beskraj.

Pošto je broj žena koje pate od migrene trostruko veći od broja muškaraca, istraživači vjeruju da kolebanje količine ženskih hormona može da ima neke veze sa izazivanjem glavobolja. Šezdeset procenata žena koje pate od glavobolje kažu da imaju žestoke glavobolje neposredno prije, za vrijeme i neposredno po završetku menstruacije. Ova teorija o hormonalno prouzrokovanim glavoboljama dobija u vjerojatnoći kada se sagleda činjenica da migrene imaju tendenciju opadanja za vrijeme trudnoće, nestaju posle menopauze i vraćaju se ukoliko se žena podvrgne terapiji nadoknađivanja estrogena.

Bol u glavi nije nikakva novost — mučio je civilizaciju kroz povijest i verovatno su isprobavane hiljade načina liječenja, od kojih su neki bili uspješni, a neki ne. Na primjer, Kinezi već hiljadama godina koriste akupunkturu za ublažavanje glavobolje, sve do današnjih dana. Njihova naprednost mogla je da se meri svjetlosnim godinama u odnosu na srednjovjekovne ljekare koji su migrenu liječili sredstvima za čišćenje (putgativima) i puštanjem krvi, a nije vjerojatno da je ijedno od toga donosilo bilo kakvu korist. Nekadašnji stanovnici Perua, Inke, kao i stari Egipćani, bušili su onima koji su patili od glavobolje rupe u lubanjama kako bi mogli da izađu zli duhovi, za koje su oni vjerovali da i izazivaju problem. Meni se čini da su one koji su, eventualno, preživjeli ovo „liječenje”, glave posle liječenja boljele još više nego prije!

Liječenje glavobolja danas predstavlja jedan veliki biznis. Amerikanci troše više od 400 miliona dolara godišnje na sredstva protiv bolova koja mogu da se kupe u slobodnoj prodaji, a osobe kojima se glavobolja stalno vraća postaju zavisne od lijekova. Ima mnogo lijekova — i onih na recept, i onih u slobodnoj prodaji — dostupnih za liječenje glavobolje. Nisu svi lijekovi podjednako djelotvorni za sve osobe, a neki od njih imaju neprijatne propratne pojave. Čak i tako jednostavan lijek kao što je aspirin može da nadraži želudac, visoke doze acetaminofena mogu da izazovu probleme sa bubrezima, a u velikim količinama i ibuprofen (kod nas se prodaje pod nazivom Brufen) može da prouzrokuje nevolje sa želucem. Još gore, velike i česte doze analgetika mogu da dovedu do „odskačućih” glavobolja. To znači da, kada pacijent prekine uzimanje lijekova, bol se vraća, ovoga puta još intenzivniji i sada je potreban jači lijek da bi se taj bol smirio. Stoga vam predlažemo da, kad god je to moguće, treba pokušati sa liječenjem glavobolja prirodnim lijekovima koji, u većini slučajeva, imaju bolji i blaži utjecaj na organizam.