Nazivi biljke
Familija: Labiatae
Narodni: Bukvica
Latinski: Betonica officinalis-Stachys
Ljekarski: Herba betonicae
Engleski: Wood betony
Njemački: Betonie
Talijanski: Betonica
Francuski: La betoine
Nalazište:
Raste po suhim i srednje vlažnim brdskim livadama Europe, po šikarama, svijetlim šumama i njihovim rubovima, li obliku malih žbunova.
Opis:
To je višegodišnja, zeljasta, nešto dlakava, oko 15-60 cm visoka biljka četvorouglate stabljike, s jajolikim, na rubu nazubljenim, grimiznim listovima poredanim na stabljici 2-3 para, od kojih su gornji prilegnuti uz stabljiku a donji na dugoj peteljci.
Crvenkastomodri cvjetovi skupljeni su na vrhu, stabljike u oko 10 cm dugi cvat, sličan klasu, ispod kojega su 2 mala sjedeća lista. Cvjetna čaška je zvonolika. Donji su listovi veći od gornjih. Korijen je rizom, iz kojega biljka raste u obliku rozete. Cvate u srpnju i kolovozu.
Sadrži:
Tanin, gorke tvari, holin, stahidrin, betain, turicin, betonicin, glikozid i saponin. Ima opor, ljut i neugodan okus, a mirisa gotovo i nema. Pčele posjećuju cvijet i on daje dosta meda.
Bere se:
List, gornji dio biljke s cvjetovima i korijen u vrijeme cvatnje, tj. u srpnju i kolovozu, kad se cvjetovi tek počinju otvarati. Korijenje se bere u studenom.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:
Jednom litrom kipućeg bijelog vina prelije se 10 velikih žlica bukvice i, pošto odstoji 2-3 sata, procijedi se i stavlja kao oblog na rane od proširenih vena na nogama ili takve rane koje se gnoje i teško zacjeljuju. Prije obloga treba ranu namazati ribljim uljem. Jednako se liječe gnojne zanoktice s divljim mesom koje raste preko nokta.
Čaj se priprema od 1 velike žlice lišća i cvijeta koja se popari sa 400 g kipuće vode, ostavi da poklopljeno odstoji 10 min., pa se dodaju 2 velike žlice meda. Pije se svaki sat po 1 žlica. Popari li se vinom umjesto vodom, pije se triput dnevno po 1 kavska žličica nakon jela. To liječi od žutice, vodene bolesti, padavice, žgaravice, astme i kroničnog reumatizma. Doda li se tom vinu meda i kozjeg mlijeka, zaustavlja bacanje krvi iz pluća. Kod astme i kašlja pospješuje ispljuvak. Neurastenici i tuberkulozni treba da uzimaju 3-4 puta dnevno na vrhu noža praška od suhog lišća i cvjetova.
Svjež korijen, kuhan u vodi, mlijeku ili vinu, čisti crijeva, a suhi korijen izaziva povraćanje, pa se uzima u slučaju otrovanja želuca hranom, prevelikom količinom lijekova ili namjernim trovanjem.
Popularni švicarski čaj »Species vulnerariae« sastoji se od jednakih dijelova Folium et sumitates Betonicae, Absynti, Hysopi, Calaminthae, Glechomae, Origani, Rosmarini, Vincae, Salviae, Teucrii charnaedris, Teucrii scordi, Thymi, Veronicae, i flores Arnicae, Tussilaginis i Antenariae. Ova suha mješavina može se upotrijebiti kao prašak (ako se smrvi), kao čaj (ako se popari kao infuzum), kao alkoholna tinktura, ekstrakt i ljekovito vino (ako se moči u alkoholu).
To je ukusan i neškodljiv čaj. i tonik, od kojega se uzima 1 velika žlica prije jela. Ta mješavina jača, pospješuje probavu, suzbija proljev, preveliku kiselost u želucu, tegobe žučnog mjehura, dišnih organa, liječi od astme, bronhitisa, kašlja i upale usne šupljine. Ako se 4-5 g u prah samljevene ove mješavine izmiješa s 1 žumancem i popije 4 sata poslije napada groznice, ona se neće ponoviti.