Nazivi biljke

Familija: Cruciferae
Narodni: Dragušac, Potočarka
Latinski: Nasturtium officinale
Ljekarski: Nasturtii folium
Engleski: Watercresse
Njemački: Brunnenkresse echte
Talijanski: Crescione
Francuski: Le cresson

Nalazište:

Nalazi se u bistrim, tekućim vodama, izvorima, potocima, rijekama i jezerima. Izvan vode ne raste.

Opis:

To je trajna, zeljasta, razgranata biljka, sa šupljom, uglatom, do 2,5 m dugom stabljikom koja puzi površinom vode, a vršci joj strše iz vode. Mjestimično izraslim adventivnim korijenjem crpi iz vode hranu. Listovi su sočni, neparno perasti, pri dnu stabljike okruglasti a dalje na stabljici kopljasti, tamnozelene boje. Bijeli ili plavkasti sitni cvjetovi, slični cvijetu repice ili kupusa, stoje na dugim peteljkama i na vrhovima grana tvore grozdaste cvatove. Prstima rastrljana, biljka daje poseban miris, a gorkog je i ljutog okusa. Stabljike koje još nemaju cvjetove bolje su od procvjetanih, jer su manje ljute.

Sadrži:

Željezo, jod, fosfor, kalijev oksalat, sumporni helirizid glikonasturtiozid i sumporodusicne spojeve. U soku ima mnogo vitamina “A« i »D«, a nedavno je izoliran i vitamin »E«, kojega nedostatak uzrokuje sterilnost. U tragovima ima još arsena i nešto eteričnog ulja.

Bere se:

Cvate od svibnja do rujna. Bere se svjež, jer suđenjem gubi ljekovitost. Zbog toga se najčešće upotrebljava kao zdrava salata, bogata vitaminima, od proljeća do ljeta. Jede se lišće.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Pomaže u slučaju šećerne bolesti, malokrvnosti, plućnog katara, skorbuta, bolesti jetre, bubrega, skrofuloze i padavice. Poboljšava probavu, jača želudac, cisti krv, koristi protiv ovapnjenja žila i glavobolje, a ljekovito djeluje i kod tuberkuloze pluća, cak i u slučaju gnojnog ispljuvka. Ljudi koji boluju od šećerne bolesti treba da to lisce jedu sto vise za sve vrijeme dok ga ima.

Lišće odabrano za salatu treba pod jakim mlazom vode dobro isprati od pužića i različitih sitno-živih, koji bi, kao npr. amebe , mogli izazvati neka teza oboljenja; da bismo bili sigurni, možemo lišće prije pripreme i upotrebe namočiti u kipuću s lanu vodu, a tada još jednom dobro isplahnuti. Zatim se malo posoli, polije limunovim sokom i s 3-4 velike žlice ulja, pomiješa sa tanko narezanim lukom i usitnjenim češnjakom i pospe s malo papra. Ta salata treba da odstoji 3 sata, pa se tek onda jede. Pomiješa li se s octom i s mnogo ulja, uništava gliste u djece i čisti od njih.

Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica dragušca polije s 2 dl kipuće vode, poklopi, ostavi stajati 10 min. i zatim procijedi. Ako se čaju od maslačka doda 1 velika žlica meda i 1 velika žlica svježeg soka od dragušca, dobiva se lijek koji pomaže izbacivanje sluzi iz pluća i crijeva, pospješuje mokrenje, pa liječi od žutice i vodene bolesti. Kao lijek protiv skorbuta vrIo je dobra mješavina jednakih dijelova svježe iscijeđenog soka dragušca, kelja (Brassica oleracea), rotkve (Raphanus sativus), hrena (Coehlearia armoracia) , limuna (Citrus limonum), naranče (Citrus aurantium) i ribizla (Ribes rubrum).

Ako se u hladnu juhu stavi 50-60 g soka od dragušca, i to uzima svaki dan, to koristi protiv kroničnog bronhitisa s gnojavom sluzi. Sok se dobiva iz svježe biljke, ili se jede sama sirova biljka. Kad se 1 dkg svježeg lišća trputa (Plantago laneeolata) prelije sa 4 dl kipuće vode, u kojoj se 5 min. kuhala 1 velika žlica meda, pa se to poklopljeno ostavi još ½ sata, zatim procijedi i dodaju 2 velike žlice iseijeđenog svježeg soka dragušca, dobiva se čaj koji potiče na izbacivanje sluzi iz bronhija, pluća ili crijeva, pa liječi. od žutice, vodene bolesti i nekih osipa po tijelu. Pije se 1 šalica natašte, a druga,u toku dana po žlicu.

Tuberkuloznima se preporuča da u proljeće uzmu svaki dan natašte po saku svježeg lišća dragušca, bez octa i ulja. Jednako djeluje i čaj od 2 kavske žličice lišća, poparenog s 2,5 dl kipuće vode.

Dragušac se ne smije uzimati duže od 3-4 tjedna. Ako i prije isteka tog vremena počne peci mokraćna cijev, treba odmah s njim prestati, pa liječiti upalu koju su, vjerojatno, uzrokovali sitnoživi što pri pranju i pripremanju nisu bili savjesno odstranjeni.

Kronični kožni osip liječi čaj od 4 žlice lišća poparenog s ½ I kipuće vode. Od te se količine popije po 1 šalica ujutro i navečer, a ostatak sluzi za obloge koje stavljamo na oboljela mjesta.

Dijabetičarima ta biljka smanjuje šećer u krvi, a zahvaljujući čišćenju krvi, može poboljšati poremećenu izmjenu tvari (metabolizam) u tijelu. Razumljiva je zbog toga npr. Testa primjena dragušca i u znanstvenoj medicini u Francuskoj.