Nazivi biljke

Familija: Fagaceae
Narodni: Hrast lužnjak
Latinski: Quercus robur
Ljekarski: Cortex quercus
Engleski: English oak
Njemački: Stieleiche
Talijanski: Quercia
Francuski: Le chene

Nalazište:

Raste većinom po ravnicama, tvoreći čitave šume.

Opis:

Hrast dosegne starost i do nekoliko stoljeća, visinu do 40 m, a debljinu do 2,5 m. Ima veliku krošnju i duboko spucanu, tamnosivu, dosta mekanu koru koja je na vrsnim granama glatka crvenkasto smeđa. Lisce je tamnozeleno, perasto I na kratkim peteljkama. Žutozeleni cvjetovi razvijaju se s lišćem. Plod mu je žir, jajasto okrugao oraščić s drvenom kapicom na kojoj je peteljka. Hrastova ima više vrsta, ali za lijek se upotrebljava lužnjak.

Sadrži:

U mladoj, svježoj kori ima vise od 20% hrastova tanina (Acidum quercitanieum), kojega u staroj kori ima 5-10%, zatim galne kiseline, elagne, floroglucinola, taninskog crvenila flobafena, 5-6% gume, pa masti, smole, pektinskih tvari, šećera, kvercitina i gorkog kvercina. Hrastova je kora izraziti adstringens, antiseptik i antidot (protuotrov) teskim kovinama i alkaloidima. Žir sadrži oko 30%škroba, 6-8% tanina, mast, šećer, kvercit, limunovu kiselinu i fosfor. Upotrebljavaju se list, žir i kora.

Bere se:

Mlado lišće, a srednja kora mladog hrasta, bez pluta, skida se u rano proljeće, prije listanja stabla, ili u jesen, kad otpadne lišće.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

U slučaju trovanja gljivama ili nekom drugom hranom treba piti 1 I mlijeka u kojoj su se 5 min. Kuhale 3 velike žlice sitno isjeckane hrastove kore. To mlijeko, procijeđeno, pije se tako dugo dok se ne počne povraćati. Ako se uzme prije nego što je otrov ušao u krv, to je siguran protuotrov.

Čaj se priprema tako da se 1 velika žlica kore kuha 2-4 min., u 2 dl vode, pa pošto 10 min. odstoji, procijedi se. Piju se 3-4 šalice u toku dana u gutljajima. Može se, također, 40 g hrastove kore s 1 velikom žlicom meda kuhati 20 min. u pola vina i pola vode (2,5 dl). Svakih ¼ – ½ sata popije se po gutljaj toga čaja koji djeluje tako da jača srce, zaustavlja krvarenje iz želuca i crijeva, pluća, maternice, hemoroida, fistula, liječi od prehlade mokraćnog mjehura i od povratne groznice.

Kao lijek protiv bijelog cvijeta u žena uzme se 10 velikih žlica kore, kuha u 1 I vode 10 min. i procijedi. Time se ispire spolovilo pomoću irigatora. Protiv nekih kožnih bolesti služe oblozi od tog odvara: u nju se nameću lanene krpe i njima ,oblažu bolesna mjesta na kozi.

Protiv groznice, bolesti jetre, proljeva, kamenaca žučnog mjehura i bubrega, i protiv grčeva koje oni izazivaju, treba u ½ l jake rakije močiti 4 žlice hrastove kore 10 dana, i uzimati 10-20 kapi u malo vode triput dnevno prije jela.

Protiv krvarenja iz maternice, izazvanog upalom, tumorom ili kod starijih žena klimakterijem, pomaže odvar od 100 g kore kuhane 10 min. u 1 l vode. Pije se triput dnevno po 1 mala šalica. Istodobno su potrebne svakodnevne sjedeće kupke u odvaru od hrastove kore, najmanje mjesec dana, i to najbolje navečer, da se može odmah leci u krevet i izbjeći prehlada.

Sjedeća kupelj priređuje se ovako: U zemljani, iznutra pocakljen dvolitreni lonac stavi se za dvije dobre šake hrastove kore i zalije hladnom vodom do vrha, poklopi porculanskim ili zemljanim poklopcem i ostavi preko noći. Ujutro se stavi kuhati i, kad zakipi, ostavi na laganoj vatri da polak kuha još pola sata. Zatim se skloni s vatre i ostavi poklopljen do večeri. Tada se u posebnom loncu jako ugrije toliko vod da, kad se sjedne u sjedeću kadu, dosegne preko pupka. Kuhani »ekstrakt« iz zemljanog lonca ulije se u tu vodu kroz čajno cijedilo, da u kadu ne udu komadi kore.

Kad se sjedne u nju, kadu, pokrije se tijelo iznad vode plahtom da se spriječi i prehlada i da ne izlazi para. Prvi dan sjedi se u kupki 10, drugi 15, a treći i dalje po 20 minuta. Voda treba da bude vruća, koliko se najviše može izdržati, jer se tada kožne pore jako otvore i kupka je djelotvornija. Nakon kupke ne valja trljati, nego samo lakim pritiskom ručnika osušiti, zatim se treba omotati starom plahtom, leci u krevet i pokriti se. Buduće da od tanina iz hrastove kore ostaju smeđe mrlje, koje s ne daju oprati, za sušenje i omatanje tijela poslije kupke treba uzeti stare ručnike i plahte, koje, poste ih upotrijebimo, možemo posušiti i sutradan se opet njima poslužiti.

Tim postupkom liječe se bolesnici i od različitih upala maternice, adneksa, tj. jajnika i drugih okolnih organa, pa hemoroida, ispadanja izlaznog crijeva (prolapsus recti), raspuklina (fissura recti) i sl. Naravno, uvijek je potrebno posavjetovati se s liječnikom, koji ce ocijeniti dopusta li srce vruću kupku, nije li posrijedi kakvo gnojenje s visokom temperaturom ili slično,zbog čega treba pričekati s kupkama dok se proces ne smiri.

U iste svrhe može se upotrijebiti i mješavina od jednakih dijelova hrastove kore i orahova lisca. Taj odvar može poslužiti i za obloge koji se stavljaju na izlazno crijevo u slučaju raspuklina, upaljenih i oteklih hemoroida i sI. Isti takvi oblozi liječe i raspucane bradavice na dojkama (Rhagades).

Odvar od 50 g mlade hrastove kore, kuhane pola sata u 2,5 dl vode, sluzi za grgljanje u slučaju, upale grla, guše ako nije odviše tvrda, otečenih vratnih žlijezda i promuklosti. Uz to treba oko vrata stavljati obloge od istog odvara i mijenjati ih svakih pola sata. Ozebine na udovima (perniones) i rane od ležanja (decubitus) ispiru se tim odvarom.

Mlado hrastovo lisce pripremljeno kao čaj jaca slabe, rekonvalescente, tuberkulozne i ljude bolesna srca. Velika žlica meda prokuha se sa 1,25 dl vina (crnog) i 1,25 dl vode; to se, još kipuće, prelije preko 25 g svježeg, malo svenulog lišća, još jednom stavi da zakipi i poklopljeno ostavi stajati 25 min. Pije se svakih pola sata ili sat po gutljaj. Radi liječenja djece od mokrenja u krevet doda se tom čaju kod kuhanja nekoliko zrna tamjana, koji djeluje katalitički i mijenja kemijski sastav čaja, tako da on tek tada dobiva svojstva potrebna za tu svrhu.

Još je bolje kad se popari mješavina od 20 g hrastova lišća, 3 g kantariona (Hypericum perforatum) i 2 g pelina (Artemisia absinthium). Pije se triput dnevno po 1 salica poslije jela, radi čišćenja krvi, jačanja želuca i protiv čireva svake vrste. Lišće kuhano s pola vode i pola octa liječi od zubobolje: to treba držati u ustima, na bolesnom zubu.

Napitak od žira liječi od malaksavosti, slabokrvnosti, nervoze, nesanice, kostobolje, umne tromosti, rahitisa, skrofula, i curenja iz uha. Piju se 1-2 manje šalice dnevno. Priprema se ovako: žir se prelije vrućom vodom. Za 24 sata isplivaju na površinu nevaljali, koje bacimo. Dobri, koji ostaju na dnu, izvade se iz vode, osuše u peci da im se ljuska lako skine, pa se oljušteni dalje kuhaju dok ne omekšaju. Voda se tada odlije, a žirevi izgnječe u kasu ili se izrezu na sitne kockice, pa se prže dok ne posmeđe (Ouercus semen tostum).

Jedna kavska žličica praha od prženog žira kuha se u 2 dl mlijeka, kao kakao. Prah se može kuhati u vodi i procijediti kao kava. Žirova je kava hranjiva i ljekovita. Čaj od osušenih i zdrobljenih plodova, kuhanih u vodi, djeluje još bolje nego čaj od lišća i kore.

Hrastove šišarke (Galla quercina) daju također dekokt za vanjsku i unutarnju upotrebu, koji je ne samo adstringens, nego i on služi kao protuotrov kod trovanja teškim kovinama i alkaloidima. Od šišarke se pravi tinktura gallarum, a dobiva se i oficijelni tanin za grgljanje, ispiranje, posipavanje rana i pravljenje masti. Od tinkture gallarum uzima se po 20-40 kapi dvaput dnevno, s vodom, prije jela. Od 5 g praha samljevene šišarke, pomiješanog s 30 g svinjske masti, dobiva se mast za rane na koži.

Žir samo oljušten, ispržen i samljeven kao kava jako je gorak, ali djeluje jace. Ta gorkost nestaje ako žirovu kavu pripremamo kako je opisano. Žir cisti krv, liječi od šećerne bolesti, vanjskih i unutarnjih hemoroida i skrofula.