Nazivi biljke

Familija: Droseraceae
Narodni: Rosulja
Latinski: Drosera rotundifolia
Ljekarski: Herba Rosis solis
Engleski: Round leaves sundew
Njemački: Sonnentau
Talijanski: Drossera
Francuski: L’ herbe de la rosee

Nalazište:

Raste po barovitim mjestima, pjeskovitom zemljištu i tresetištima visokih planina Slovenije, Zagorja i Gorskog kotara.

Opis:

To je niska biljka, iz čijeg finog, nitastog korijena izraste više crvenkastih, dlakavih stabljika s okruglim, šupIjim listom. Uobičajeni listovi leže posve uz zemlju, čineći rozetu usred koje se dižu jednostavne, gore, oko 20 cm visoke stabljike, što u srpnju na vrhu procvjetaju mnogim sitnim bijelim cvjetićima. Okrugli listovi na dugim peteljkama imaju po svom obodu žljezdaste dlake (tentakule) za hvatanje insekata, kojima se biljka hrani (insektivora). Zljezdane dlake, naime, luče ljepljiv sok, koji se na suncu sjaji kao kapi rose, pa mami insekte koji se na nj zalijepe, a na taj podražaj tentakuli se stisnu, obuhvate kukca, a sekret ga rastvori u prikladnu hranu, da je biljka može usisati.

Sadrži:

Žljezdani sekret sadrži jedan proteolitički ferment, a biljka uz to i neku tvar koja ima oksinaftokinina, dosta tanina, smole ljutog okusa, nešto boje, malo etarskog ulja drocerona, benzoeve, maslačne, mliječne, mravlje, propionske, limunove i jabučne kiseline, šećera, fitosterola, plumbagina i droserina.

Bere se:

Cijela biljka i lišće sabiru se ljeti, za vrijeme cvatnje, pa se brzo suše na propuhu. Nema mirisa, a gorkog je i oporog okusa. Cvate od srpnja do kolovoza.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Nekada su ho meopati rosuljom liječili tuberkulozu, a kasnije je i školska medicina primjenjuje protiv pertusisa (magarećeg kašlja ili hripavca), jer smiruje podražaj na kašalj, skraćuje napade kašlja, uklanja grčeve bronha, a pomaže i protiv nazeba i infekcije bronha, jačih traheobronhijalnih upala kod infektivnih bolesti s paroksizmalnim kašljem, kihanjern, povraćanjem i bolovima u grudima. U pučkoj medicini primjenjuje se čaj od rosulje protiv vodene bolesti, bolesti jetre, a njezin sok izvana protiv bradavica, kurjih očiju i sunčanih pjega. Najčešće se propisuje tinktura od rosulje u do zi od 10 kapi 3 puta u 24 sata za odrasle.

Djeci se daje sirup od rosuIje, koji obično priprema ljekarnik od 2 g tinkture droserae rotundifoliae i 200 g sirupa od divljeg maka (Papaver rhoeados), i to svaka 2 sata po 1 kavska žličica poslije jela, protiv kašlja. Inače je rosulja sastavni dio mnogih sirupa protiv kašlja, kao što su »Thyrnolysat« u kombinaciji s timijanorn, »Tussarnag« s timijanom i ekstraktom pitomog kestena, itd. Kao tinktura (1:10), ili infuzum, često u kombinaciji s timijanom i preslicom, uzima se 3-5 puta po jedna žličica dnevno protiv arterioskleroze i dispepsije. Za čaj se uzme 1 žličica jako usitnjene cijele biljke ili lišća, te prelije sa 2,5 dl kipuće vode: u 3 obroka u toku dana ta se cijela količina popije protiv kašlja.

Protiv velikog kašlja uzme se mješavina od po 25 grosulje, timijana (Thymus vulgaris), lišća pitomog kestena (Castania vesca) i sabljastog trpuca (Plantago lanceolata), pa se 3 velike žlice te mješavine popare s 1 I kipuće vode, to se poklopi i ostavi stajati preko noći. Drugi dan pije se svaka 2 sata po 1 žlica. Zasladiti se može sirupom od ribizla ili maline. Pomaže također i mješavina od 10 grosulje, 30 g divljeg maka (Papaver rhoeas), 40 g cvijeta naranče (Citrus aurantium) i 20 g cvijeta bijelog sljeza (Althaea officinalis), od koje se 1 velika žlica popari s 2 dl kipuće vode, zasladi medom i pije svaki sat po 1 velika žlica.

Protiv arterioskleroze upotrebljava se mješavina od po 10 g rosulje, kore krušine (Rhamnus frangula), imele (Viscum album) i slatkog korijena (Glycyrhiza glabra), te 60 g gloga (Crataegus oxyacantha), od koje se 2 velike žlice popare sa 4 dl kipuće vode, poklopljeno to ostavi stajati preko noći i drugi dan popije u tri obroka poslije jela. Rane i ugrize bijesnih životinja izliječit će svježa, izgnječena biljka na njih položena, a groznicu odstranjuje kad se privije na pulsirajuće arterije ruku. Istisnut sok svježe biljke pomiješan sa šećerom liječi od tuberkuloze ako se uzima 3 puta dnevno po 1 žličica.

Budući da rosulja nadražuje kožu, naročito sluznicu crijeva, ne smiju se uzeti veće količine od spomenutih, jer bi prouzročile sluzavokrvave proljeve, reumatične boli u mišićima, zglobovima i očima, upale dišnih putova, čak čireve i povraćanje. To je izrazit primjer kako ista biljka u maloj količini djeluje kao lijek, a u većoj kao otrov. Treba je, dakle, uzimati u homeopa.tskim i malim dozama, uz savjet liječnika.