Nazivi biljke

Familija: Moraceae
Narodni: Smokva
Latinski: Ficus carica
Ljekarski: nije u farmakopeji
Engleski: Fig tree
Njemački: Feige echte
Talijanski: Fico
Francuski: La figue

Nalazište:

Uzgaja se u svim priobalnim područjima sredozemlja i jadranskog Primorja, Dalmacije, Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. Raste i sa zemljom u najsiromašnijem kamenjaru.

Opis:

To je drvu sličan gusto granati grm, oko 2 m visok, mekanog, spužvastog, iznutra bijelog stabla, koje se upotrebljava za poliranje metala. Okrugle, meko dlakave lisne peteljke nose velike, kožnate, srcolike, odozdo mekano dlakave listove, duboko urezane u 4-5 režanja, tupo nazubljenih. Jednodomni, mali cvjetovi zatvoreni su u mesnati, zajednički cvat, sličan kruški, u kome ima i prašničkih i tučkovih cvjetova. Taj cvat kasnije izraste u sočnu, mekanu smokvu, u čijem su mesu bezbrojna zrnca (plodovi nepucavci). Iz otrgnutog ploda izlazi bijeli, mliječni sok na peteljci. Plodnica je bijela i crnkasta.

Sadrži:

Uz ostale hranjive i ljekovite tvari, koje se nalaze u svakom voću, smokva sadrži oko 70% ugljikohidrata, oko 5% pek tina, organskih kiselina, oko 50% invertnog šećera, nešto masti i bjelančevina, smole odnosno voska i uobičajenih minerala. Zbog hranjivosti i ljekovitosti važna je za prehranu siromašnijih krajeva, za liječenje i za trgovinu, jer se suha smatra poslasticom.

Bere se:

Propupa potkraj proljeća, a dozrijeva potkraj ljeta. Jede se prijesna i osušena. Smokve s bijelim slojem, u kojemu se nalaze gljivice, što uzrokuju glavobolju i bolove u želucu, treba prije jela temeljito oprati u vrućoj vodi, isprati i posušiti, pa tek tada jesti. Taj bijeli sloj nije kristalizirani šećer, ni brašno, kako se obično u trgovini kaže.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Smokva je prirodno sredstvo za čišćenje (purgans) i odstranjenje sluzi (ekspektorans), jača želudac, sastavni je dio prsnih čajeva, a pržena služi kao kava, ugodna mirisa i okusa.

Za čišćenje odnosno reguliranje probave uzimaju se dobro oprane suhe smokve i suhe šljive, močene u mlakoj vodi 24 sata, da bi se sutradan ujutro, umjesto zajutarka, pojele zajedno s vodom u kojoj su močene. U težim slučajevima to se čini nekoliko dana uzastopce. Ponekad se, prigodom močenja, dodaju i 2-3 lista sene (Folia senae). Suhe smokve moraju biti mekane, ljepljive i prozirne. Prednost imaju grčke smokve. Njih Grci stavljaju kao oblog na mjesto ujeda škorpiona i bijesnog psa, a smekšane u vrućem mlijeku ili vodi ublažuju otekline zubi. Kao oblog stavljaju se i na otekline po tijelu, čak i u slučaju raka. Suha smokva kuhana kao čaj pomaže kod moždane kapi, a također i kod upale grla i pluća.

Kao prsni čaj često se uzima i mješavina od jednakih dijelova smokve, ječmene kaše i grožđica, što se također pije na šalice po želji i potrebi. Protiv dugotrajnih prsnih bolesti i promuklosti s kašljem uzmu se 3 velike, lijepe smokve, 1,5 g nastruganog jelenjeg roga, 3 datuIje, 1,5 g slatkog korijena (Glycirrhiza glabra), puna šaka čisto oprane i posušene ječmene kaše, koja se grubo sarnelje ili stuče, te prokuha u zemljanom loncu, poklopljenom zemljanim poklopcem ili porculanskim tanjurićem, s 2 I vode na polovicu; nakon toga se ohladi, pa se pije u toku dana po želji. Inače se u slučaju promuklosti treba utopljavati, i spomenute napitke marljivo piti. Dobro je u međuvremenu uzimati žutanjak dobro umućen sa žutim (kandis) šećerom, te poticati znojenje omatanjem vrata ovčjom vunom.

Vrlo je dobar napitak protiv kašlja, koji će proći za 2-3 dana ma kako bio jak, ako se 1 šaka samljevenih suhih smokava, 1 šaka samljevenih rogača (Ceraionia siliqua), koji također raste u našem primorju, te 1 šaka stučenog žutog (kandis) šećera i malo kore od cimeta stavi kuhati u zemljanom loncu s 1,5 I crnog vina, pazeći da ne zagori, dakle uz češće miješanje, a kad se ohladi, procijedi se i pije 3 puta po 1 čaša na dan.

Smokvin mliječni sok potiče probavu i tjera crijevne gliste, a bradavice njime mazane nestaju. Samljevena smokva skuhana u vinskom oetu kao kaša liječi, osim kašlja, i vodenu bolest, uklanja boli u sjemenoudu muškarca, te pomaže izbacivanje mokraćnih kamenaca I pijeska.

Protiv raka zgnječene se smokve pomiješaju sa zakiseljenim kvascem i zgnječenim češnjakom u melem kojim se oblažu najopasniji i najzloćudniji tumori. Svakog jutra treba pripremiti svježi melem. Tumori tada brzo prolaze. Otekline od vodene bolesti nestaju ako se samljevene smokve, brašno ječmene kaše i pelin (Artemisia absynthium) skuhaju s malo vode u gustu kašu i njome oblože te otekline. Tvrde otekline omekšaju i raziđu se kad se time mažu.
Kuha li se zgnječena smokva s miloduhom (Hyssopus officinalis), i ta voda pije, plućne bolesti prolaze, a bolesnici ojačaju.