Suze naviru od tuge i bola, od radosti i veselja
“Zašto plačemo od luka, kada pucketaju zglobovi, a kad ‘igraju’ očni kapci i kome je stalno hladno. Rastu li uši stalno i šta je uzrok bockanja i utrnulosti”
Otkrit ćemo vam istinu o nekoliko, nazovimo ih, „čudnih” reakcija našeg organizma, koju možda do sada niste znali.
Znate li zašto se nekada smijemo do suza? Eksperti i nemaju najkonkretniji odgovor na ovo pitanje. No, nude nam ipak jedno od mogućih pojašnjenja. Smijeh i plac su slične psihološke reakcije. Obje se naime javljaju tokom jakog emotivnog uzbuđenja, uključuju nešto trajnije reakcije i ne možemo ih uključiti niti isključiti po vlastitoj želji. Tako to pojašnjava dr. Robert R. Provine, psiholog sa univerziteta Maryland i autor djela pod nazivom ‘Smijeh, naučno istraživanje’. Plač najčešće vezujemo za tugu, ali kada je riječ o suzama onda je u pitanju mnogo kompleksnija reakcija ljudskog organizma. Suze mogu biti izazvane različitim emocijama, bolom, tugom, a u nekim slučajevima istinskim veseljem i radošću. Jednostavno, to je način na koji je ljudski rod evoluirao, kaže dr. Lee Duffher, profesor oftalmologije sa instituta Bascom Palmar Eye u Majamiju. Bilo kako bilo, i smijeh i plač su korisni za ljudsko zdravlje, jer nas zasigurno oslobađaju stresa, najvjerojatnije međusobnim reakcijama kortizola i adrenalina. Stoga, ukoliko se smijete do suza, možete se ubrajati u sretne osobe.
Šta mislite zbog čega plačemo kada sjeckamo luk? Kada sjeckamo luk kidanjem njegovih ćelija oslobađamo enzime koji oslobađaju gas koji se naziva propantial sulfoksid. Kada taj gas dospije do naših očiju, dolazi do reakcije sa suzama i stvara se sulfurična kiselina. Ta reakcija izaziva bol. Mozak tada šalje signale očnim suznim žlijezdama da proizvode više tečnosti kako bi istjerale „napasnika”. Više isjeckanog luka znači i više napasnika na vaše oči i naravno više prolivenih suza. Suze su ovdje obrambeni mehanizam koji se bori da zaštiti naše oči. Stoga prije nego što uzmete luk stavite ga nakratko u zamrzivač jer niske temperature usporavaju oslobađanje ovih enzima. Najviše se njih oslobađa na sobnoj temperaturi, pa nije zgoreg imati to na umu prije nego što se prihvatite glavice luka.
A znate li možda zašto nam pucketaju zglobovi? Najčešći oblik zgloba u ljudskom organizmu je diarthrodial zglob, kakav je recimo zglob šake i ramena, gdje su dvije kosti spojene u zglobnu čahuru. Unutar ove čahure je sinovijalna tekućina koja podmazuje zglob i koja sadrži rastvorljive gasove. Kada istežemo zglob vrši se kompresija tekućine u zglobu što prisiljava ove gasove obogaćene azotom da „pobjegnu” iz sinovijalnog rastvora. Oslobađanje „zraka” u zglobnoj čahuri je ono što čujemo kao pucketanje zgloba. Kada se gas oslobodi, zglob postaje nešto fleksibilniji, što će vam primjerice omogućiti neke kompliciranije pokrete kod prakticiranja joge. Ali, sigurno ste primijetili da, ako pokušate ponoviti pucketanje u zglobu, to vam neće odmah uspjeti. Razlog leži u činjenici što se oslobođeni gasovi moraju najprije apsorbirati u tekućinu, što podrazumijeva proces koji traje od 15 do 30 minuta. Ukoliko imate naviku pucketanja zglobom šake kako biste se oslobodili napetosti, pokušajte je zamijeniti vježbom dubokog disanja od samo tridesetak sekundi. Navika pucketanja zgloba šake ne uzrokuje razvoj artritisa, ali vam može oslabiti snagu šake.
Znate li šta dovodi do trzanja mišića očnog kapka? Ova neugodna pojava je poznata pod nazivom miokimija očnog kapka. Eksperti ne mogu puno reći o njenom uzroku, ali je činjenica da se češće javlja u donjem nego u gornjem kapku i najvjerojatnije je uzrokovana otkazivanjem funkcije nerva u kapku. Eksperti su također došli do pokazatelja koji govore da umor, stres i prekomjerna količina kofeina mogu uzrokovati ovu neugodnu pojavu. Isto se može reći i za pretjerano naprezanje oka, lošu ishranu, prekomjerni unos alkohola i alergije. Na svu sreću nije riječ o pojavi sa štetnim posljedicama i obično nestaje kako se i pojavila, sama od sebe. Da biste spriječili pojavu trzanja mišica očnog kapka izbjegavajte prekomjerno konzumiranje kave i alkohola i podarite svom organizmu ugodan noćni odmor.
Zašto vam je stalno hladno? Tjelesnu temperaturu regulira hipotalamus u mozgu, koji šalje signale organizmu da oslobađa toplotu u zavisnosti od vanjskih uslova. Željezo ima izuzetno važnu ulogu u ovom procesu, tako da u tom smislu anemične osobe imaju ponajviše problema. Loša cirkulacija koja može biti uzrokovana povišenim krvnim pritiskom ili medikamentima, uz niz drugih uzročnika, dovodi do manjka toplote u ekstremitetima. I poremećaj funkcije štitnjače utječe na usporavanje metabolizma što za posljedicu može imati nedovoljno stvaranje toplote u organizmu. Jedna od najnovijih studija čak sugerira da možemo biti genetski predodređeni na toleranciju hladnoće. Ukoliko spadate u one kojima je i tokom toplih ljetnih dana potreban džemper, poboljšajte ishranu unošenjem u organizam namirnica koje obiluju željezom, kao što su crveno meso, mahunarke i zeleno lisnato povrće. Svakako izbjegavajte pušenje jer nikotin uzrokuje suženje krvnih sudova što dovodi do loše cirkulacije.
A šta mislite da li nam uši stalno rastu? Da, barem onaj njihov vanjski dio. Rast ušiju počinje odmah nakon rođenja i odvija se ubrzano sve do navršene desete godine, ali tu nije kraj. Nakon desete godine uši rastu ali laganim tempom od 0.22 milimetra godišnje, tvrdi se u istraživanju britanskog Kraljevskog koledža. I neke druge studije su potvrdile da usna školjka raste tokom cijelog života. Da napomenemo, usne školjke su veće kod muškaraca nego kod žena. Međutim, usni kanal koji se sastoji od kosti i hrskavice ne raste u starijoj životnoj dobi.
Šta mislite šta uzrokuje trnce, bockanje, utrnulost? Ova pojava se u medicini naziva parestezija, a manifestira se kao bockanje ili utrnulost i najčešće je uzrokovana blokiranjem dotoka krvi u živac. Ukoliko predugo sjedite u položaju kojim pritišćete nerv i na taj način prekidate njegovo signaliziranje mozgu, osjetit ćete utrnulost popraćenu neugodnim bockanjem. Parestezija se najčešće osjeća u ekstremitetima, nogama, rukama i zglobovima. Stoga vodite računa da nikada ne držite predugo ruke ili noge u neugodnom položaju. Dakle, neka nervi u ekstremitetima uvijek imaju nesmetanu komunikaciju s mozgom. Veoma se rijetko dešava da ove pojave predstavljaju simptome ozbiljnih oboljenja kao što su dijabetes ili lupus.
