Pušenje, gojaznost, visok krvni pritisak, povišene vrijednosti masnoća u krvi, šećerna bolest (dijabetes tipa 2) ili nedostatak kretanja, oštećuju krvne sudove i utiču na skupljanje masnoće u njihovim unutrašnjim stjenkama. Ove naslage se, uslijed promjena ćelija vezivnog tkiva, mišića i krvi, pretvaraju u takozvani talog ili plak.
Ovi plakovi utječu na sužavanje arterija i otežani protok krvi. Uz to, može doći do pucanja arterija i stvaranja krvnih ugrušaka.
Arterioskleroza može napasti sve arterije u tijelu. Međutim, posebno su ugrožene arterije koje vode ka srcu, kao vratne i moždane arterije, jer su njima neposredno ugroženi srce i mozak, organi koji obavljaju važne životne funkcije.
Posljedice arterioskleroze
Arterioskleroza srca negativno utiče na srčane funkcije, jer ona ima za posljedicu nastanak koronarne bolesti. Ona se ispoljava kroz razna oboljenja, kao što su angina pectoris, srčani udar ili neku drugu slabost srca. Mogući nagovještaj srčanog infarkta je, upravo, napad angine pectoris: stezanje grudnog koša i pritisak na grudi, često povezan sa bolom, koji se javlja u lijevoj ruci ili u vratu. Pretežno se angina pectoris javlja pri tjelesnom naporu, pri uzbuđenju, hladnoći ili poslije jela, a ukazuje na nedovoljno opskrbljivanje srčanog mišića krvlju.
Simptomi se povlače poslije nekoliko minuta ili nakon uzimanja lijeka za proširenje krvnih sudova (na primjer nitroglicerin). Srčani infarkt nastaje kada krvni ugrušak zatvori neku od koronarnih arterija. Time se otežava protok krvi, tako da jedan dio srčanog mišića više ne dobiva dovoljnu količinu kisika i hranjivih tvari. Oboljeli dio tkiva umire, već nakon nekoliko sati, ukoliko se pacijentu ne pruži hitna pomoć. Simptomi srčanog udara su jaki i dugotrajni bolovi u području srca, koji se vrlo često prenose i na lijevu ruku ili vrat. Vrlo često nastupaju i osjećaji straha, koji su praćeni vrtoglavicom, hladnim znojem ili mučninom. Srčani udar može imati za posljedicu poremećaj srčanog ritma, koji može dovesti do prestanka rada srca ili smrti.
Arterioskleroza vratne arterije i moždanih kanala negativno utiče na protok krvi u mozgu. Privremena paraliza i smetnje pri govoru ili iznenadno, ali kratkotrajno osljepljenje su znakovi opasnosti, koje treba uzeti vrlo ozbiljno i koji upućuju na nedovoljan protok krvi u mozgu. On nastaje tako što se na arteriji, koja mozak snabdijeva krvlju, javlja začepljenje ili pukotina. Moždani udar može prouzrokovati stalnu paralizu i poremećaje u govoru. Zatvaranje perifernih krvnih sudova je posljedica izražene arterioskleroze arterija, koje se nalaze u području karlice ili nogu.
Zbog nedostataka kisika u mišićima nogu, oboljele osobe imaju, pri hodanju, jake bolove u potkoljenicama ili natkoljenicama. Stajanjem u mjestu, smanjuje se potrebna količina krvi u mišićima nogu, čime i bolovi popuštaju. Ako se protok krvi u nogama još više pogorša, može doći do oštećenja kože i mišića nogu. Bez kirurškog zahvata na arteriosklerotičnim krvnim sudovima, tkivo, s vremenom, odumire.
Posljedice ..