Ishrana je važan dio terapije za rak. Pravilan izbor namirnica u periodu prije, tokom i nakon liječenja jača organizam oboljelog i pomaže mu da lakše podnosi dugotrajno liječenje…
Pored toga, sve je više istraživanja koja pokazuju da način ishrane ima uticaja na uspješnost liječenja i recidive. Procjenjuje se da bi pravilno odabran jelovnik, kontrola tjelesne težine, optimalna fizička aktivnost i eliminisanje štetnih navika (posebno duhana i alkohola) mogli spriječiti više od 60 posto slučajeva raka.
HRANA UBLAŽAVA NUSPOJAVE TERAPIJE
Zračenje, hemoterapija, hormonska terapija ili biološka imunoterapija – metode su liječenja karcinoma. Međutim, ove terapijske procedure oštećuju i zdrave ćelije i izazivaju neželjene efekte, poput gubitka apetita, smanjenja tjelesne težine, suhoće kože i sluzokože, problema sa zubima i desnima, vrtoglavice, povraćanja, proliva, zatvora i depresije. Mnoge od ovih nuspojava mogu se otkloniti ili ublažiti odgovarajućom ishranom, koja će pritom održavati optimalan nivo snage i energije, podsticati odbrambeni sistem organizama i smanjiti rizik od infekcija.
Pravilna ishrana ubrzava oporavak, spriječava slabljenje tkiva (mišića, kostiju, krvi, organa…) i popravlja kvalitet života. Jelovnik treba prilagoditi i pridruženim bolestima poput dijabetesa, povišenog krvnog pritiska itd., a važno je da se s pravilnom ishranom nastavi i po završetku lečenja.
JELOVNIK NAKON HIRURSKOG ZAHVATA
U prosjeku, svaki drugi onkološki pacijent biva podvrgnut hirurškoj intervenciji, što na neko vrijeme isključuje normalnu ishranu, a pacijentu je istovremeno potrebno više energije i nutritivnih materija kako bi se tkiva brže oporavila i imunološki sistem nastavio da štiti organizam od infekcija i karcinoma.
Treba izbjegavati gazirana pića i hranu koja izaziva stvaranje gasova (pasulj, grašak, brokoli, kupus, zelene paprika, krastavac). U slučaju slabog apetita, neophodno je konzumirati više vode i vlakana (više malih porcija), kojih ima dosta u ovsenim pahuljicama, povrću, voću i integralnom hljebu. Savjetuje se hrana bogata proteinima i kalorijama kako bi se ubrzalo zarastanje rane. Dobar izbor su jaja, sir, mlijeko, sladoled, lješnjak, kikiriki, piletina i riba.
ŠTA JESTI TOKOM HEMOTERAPIJE
Primjena ove vrste lijekova sprečava rast ćelija raka, a problemi s ishranom mogu nastati zbog dejstva citostatika na zdrave ćelije u ustima i sistemu za varenje. Neželjeni efekti jesu malokrvhost, mučnina, povraćanje, proliv i zatvor, rane i bolovi u ustima, promjene u ukusu hrane, infekcije…
Ove tegobe otežavaju pacijentu da zadrži hranljive materije neophodne za obnovu krvnih zrnaca između ciklusa hemoterapije. Namirnice bogate mineralima i vitaminima mogu pomoći u otklanjanju neželjenih efekata i nadoknadi hranljivih materija potrebnih za oporavak od tretmana.
GOJAZNOST JE OPASNA
Ova uputstva ne treba da budu poziv na prekomjerno konzumiranje hrane, budući da gojaznost povećava rizik od nastanka malignih oboljenja materice i dojke kod žena u postmenopauzi, debelog crijeva, bubrega… Rezultati brojnih Istraživanja ukazuju na to da redovna fizička aktivnost doprinosi sprječavanju malignih oboljenja, a poželjna je i tokom liječenja od karcinoma.
UTICAJ ZRAČENJA NA ISHRANU
Radioterapija predstavlja ubijanje ćelija raka pomoću jonizujućeg zračenja, koje oštećuje i zdrave ćelije u blizini tumora. Najčešći problemi s ishranom jesu promjene ukusa i suhoća usta, zapaljenje usne duplje i desni, teškoće s gutanjem, grčenje vilice (zračenja glave i vrata), infekcija jednjaka, otežano disanje, ezofagealni refleks (vraćanje sadržaja želuca u jednjak), mučnina i povraćanje (zračenje u predjelu grudnog koša), proliv, zapaljenje crijeva ili debelog crijeva i fistule (rupe) u stomaku i crijevima (zračenje u predjelu stomaka). Ishranu treba prilagoditi stanju oboljele osobe.
IMUNOTERAPIJA
Ova vrsta liječenja podrazumeva stimulisanje pacijentovog imunološkog sistema. Supstance koje nastaju u samom organizmu ili su vejštački stvorene u laboratoriji koriste se da pojačaju, usmjere ili obnove prirodne odbrambene mehanizme za borbu s rakom.
Problemi koji se javljaju tokom imunoterapije najčešće su groznica, mučnina, povraćanje, proliv, zamor… Ako se neželjeni efekti ne saniraju, može doći do gubitka tjelesne težine i slabljenja imunološkog sistema. Savjetuje se konzumiranje namirnica bogatih vitaminima i mineralima, poput svježeg voća i povrća, ribe, integralnih žitarica…
TRANSPLANTACIJE KOŠTANE SRŽI I STEM ĆELIJA
Cilj ovih metoda liječenja jeste zamjena i dopuna krvnih ćelija uništenih anti-kancerskim tretmanima – hemoterapijom i zračenjem. Stem ćelije (nezrele ćelije krvi) uzimaju se iz koštane srži pacijenta ili donora i zamrzavaju. Poslje hemoterapije i zračenja se odmrzavaju i putem infuzije vraćaju u pacijentovo tijelo. Poslje transplantacije, pacijenti su izloženi velikom riziku od infekcije (hemoterapija i zračenje smanjuju broj bijelih krvnih zrnaca, koja štite organizam od infekcija), pa se pacijentima preporučuje da izbjegavaju hranu koja bi mogla sadržati opasne mikroorganizme te da konzumiraju termički obrađene namirnice.
DAJTE PREDNOST BILJNOJ HRANI
Treba birati hranu pretežno biljnog porekla, što više voća, povrća, legumlnoza (mahunarki) i integralnih žitarica, Jer sastojci ovih namirnica jačaju i štite organizam. Osim toga, niskokalorična ishrana spriječava gojaznost, koja spada u faktore rizika za neke tumore.
Preporučuje se bar pet obroka voća i povrća, to jest 400 do 800 grama na dan. Ovakva hrana – po mogućstvu, minimalno termički obrađena – treba da čini 45 do 60 % ukupnog kalorijskog unosa. Rafinirane namirnice (šećer, bijeli pirinač i brašno) treba izbjegavati.
ZABRANJENE NAMIRNICE
Alkohol – Alkoholna pića se ne preporučuju, budući da ona povećavaju rizik za maligne tumore usta, ždrijela, grgljanja i jednjaka (naročito ako je osoba i pušač), kao i jetre, a vjerovatno i za rak debelog crijeva i gušterače.
Crveno meso – Hrana bogata mesom i mesnim prerađevinama povećava rizik od raka debelog crijeva. Na dnevnom meniju može se naći maksimalno 80 grama svinjetine, govedine ili jagnjetine, a umesto crvenog mesa preporučuje se riba, živinsko meso ili eventualno divljač. Za upotrebu mesa ne postoji donja granica – smatra se da ishrana može biti zadovoljavajuća i bez mesa, naročito ako se koristi raznovrsna hrana biljnog porekla.
Masnoće – Masna hrana, a naročito namirnice životinjskog porijekla, povećavaju rizik za maligne tumore dojke, debelog crijeva, pluća, prostate i materice, Masnoće ne bi trebalo da čine više od 15 do 30 % ukupnog kalorijskog unosa.
So – Ograničite upotrebu soli i usoljene hrane. Odrasle osobe ne bi trebalo da konzumiraju više od šest grama soli (nešto više od jedne kafene kašicice) na dan. Za dijecu je gornja granica upola manja.
ČUVANJE I PRIPREMANJE HRANE
Nemojte jesti staru hranu, to jest onu koja je usljed dugog stajanja možda zagađena mikrotoksinima. Ukoliko se neke namirnice, poput žitarica ili zrnastog povrća, duže čuvaju u vlažnoj i toploj sredini, dolazi do razmnožavanja gljivica, čiji se produkti – mikrotoksini – smatraju kancerogenim (na primjer, afla-toksin, koji povećava rizik od raka Jetre), izbjegavajte prepečenu (zagorjelu) hranu, roštilj, usoljene i dimljene namirnice.
Pri pretjeranoj termičkoj obradi, naročito mesa i ribe, stvaraju se kancerogena jedinjenja, koja povećavaju rizik od nastanka malignih tumora želuca i debelog crijeva. Preporuka je da se u pripremi hrane koriste niže temperature i da se namirnice bare, dinstaju, kuhaju na pari.
SUPLEMENTI, VITAMINI, MINERALI…
Informacije da ishrana bogata vitaminom C, karotenoidima i drugim sastojcima djeluje kao zaštita u slučaju mnogih malignih oboljenja ne treba shvatiti kao preporuku da se koriste fabrički preparati. Preporučuje se raznovrsna ishrana pretežno biljnog porijekla, a ukoliko se i koristi neki od suplemenata, treba se pridržavati preporučenih dnevnih doza. Prilikom primjene ovih preparata, postoji opasnost od hipervitamlnoze, interakcije s lijekovima ili drugih neželjenih efekata.
RECEPTI
ZA BOLJU KRVNU SLIKU
– Sok od cvekle Kilogram cvekle, pola kilograma šargarepe i dvije kisele jabuke izrendati i ocjediti sok pa dodati sok od jednog limuna i dvije do tri pomorandže. Na kraju sipati teglu meda i sve sjediniti. Sipati u staklenu flašu i piti svako jutro decilitar sirupa na prazan stomak.
– Čaj od koprive Punu šaku mladih listova koprive prokuhati 15 minuta u litri vode. Čaj piti mjesec dana umjesto vode. Zimi se može koristiti i osušena kopriva, ali u tom slučaju treba staviti pola šake listova.
PROTIV MUČNINE
čaj od đumbira – Pola kafene kašičice istruganog korijena đumbira preliti ključalom vodom i ostaviti da stoji deset minuta. Nakon toga procjediti i piti u manjim gutljajima tokom dana.
