Dok jedni uživaju u Babljem “Miholjem ljetu“, drugi ne znaju kako da se izbore sa glavoboljom i ostalim psihosomatskim tegobama kada se pojave nagle klimatske promjene. Kako će nam tek biti kada poslije gotovo 20 stepeni Celzija, padne snijeg.
Jačanje klimatskih ekstrema je sve prisutnije u našem podneblju i nisu neuobičajeni prelazi temperatura iz minusa u plus. Zbog čega se sve češće priča o utjecaju klimatskih promjena na zdravlje.
Na koga klimatske promjene najviše djeluju?
Klimatske promjene su fiziološki stres na koji organizam pokušava da se prilagodi. Zbog toga su nagle temperaturne promjene praćene izvještajima Hitne pomoći koji kazuju da je određenog dana bilo mnogo intervencija kod srčanih bolesnika, da su psihički labilne osobe uznemirenije nego inače, da astmatičari imaju najviše tegoba.
Nauka je dokazala da ni fizički, a ni psihički zdrave osobe nisu imune na promjene koje se dešavaju u atmosferi. Zbog naglih promjena meteoroloških parametara pate i osobe koje su psihički i fizički zdrave. Najčešći simptomi su glavobolja, ali i razdražljivost, nesanica, konstantan osjećaj umora.
Najosjetljiviji na vremenske prilike, su: reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici (angina pektoris, visoki krvni pritisak), oni koji imaju čir na dvanaestercu i želucu, pacijenti koji pate od raznih psihičkih tegoba, prije svega, psihoze.
Prema riječima stručnjaka, astmatičar na primjer, osjeti i reagira u periodu od tri do 48 sati prije nego što uslijedi nagla promjena temperature i zato je dobro znati bio prognozu. Na osnovu koje ljekar daje savjet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi. Zato se savjetuje ostanak kod kuće, izbjegavanje težih fizičkih aktivnosti, pridržavanje prepisane terapije.
Uz nagle klimatske ptomjene ne prati trendove, već svoje potrebe!
Slojevito oblačenje je najvažnije. Zaboravite na modne trendove za ovu sezonu i oslušnite svoje tijelo. Ako ćete veći dio dana provesti na ulici, krećući se, obucite pamučnu garderobu koja upija znoj, laganu jaknu koja ne propušta vjetra, udobnu obuću koja može da vas zaštiti i od iznenadne kiše ili snijega.
Kišobran u torbi je obavezan, bez obzira na sunce. Ako ćete, sjediti na poslu, ili u školi, obavezan je džemper. Jer se prostorije ne griju pojačano uslijed visoke vanjske temperature. Nakon osjećaja toplote dok ste dolazili na posao, na primjer, za samo sat, dva, može vam biti hladno ako ste sve vrijeme sjedili. Vuneni džemper, prsluk ili ogrtač, će vam dobro doći.
Pridržavajte se propisane terapije
Ako bio klimatolozi kažu da će u određenom periodu biti ugrožene psihički oboljele osobe. Upotreba lijeka za smirenje prije tog perioda omogućit će da se taj period gotovo i ne osjeti.
Naučnici su utvrdili da vjetroviti i topli dani djeluju depresivno na čovjeka i njegovo opće raspoloženje. Ali i smanjuju učinak na intelektualnom i fizičkom planu. Kada puše jugo (topli vjetar), zdravi mogu da osjete pogoršanje raspoloženja. A kronični bolesnici koji pate od bolesti krvnih sudova mogu da dožive srčani ili moždani udar.
Vlažnost podiže rizik od srčanog i moždanog udara
Kada je u zraku mnogo vlage, otežano je isparavanje znoja sa površine kože. A poznato je da sparni dani opterećuju srce, kao da radi pod fizičkim naporom. Istraživan je utjecaj vremena i na pojavu moždanog udara, srčanog infarkta i plućne embolije. Pri čemu je zaključeno da najviše srčanih udara ima zimi i u danima sa niskim zračnim pritiskom. U takvim prilikama prevladava oblačno, često vjetrovito, snježno ili kišno i veoma hladno vrijeme.
Ljeti su infarkti najčešći pri nestabilnom vremenu, posebno ako je praćeno hladnim strujanjima s pljuskovima i grmljavinom. Za pojavu moždanog udara opasni su i višednevni hladni periodi s velikim promjenama zračnog pritiska. Rezultati se mogu dovesti u vezu s promjenama koagulacije krvi u različitim vremenskim uslovima.
Kada se dešavaju nagle klimatske promjene, pazite na ishranu
Najvažnije pravilo ishrane kada je vrijeme promjenljivo glasi: jesti malo i laganu hranu, a na vrhu liste su svježe voće i dinstano povrće. Preporučuje se i svakodnevno konzumiranje supe od povrća ili mesa, “jer ona daje snagu, više nego šalica kave”, kaže bečki profesor Hademar Bankofer.
Za krvotok je pri naglim promjenama vremena potreban i mikro element hrom, koji se nalazi u pečurkama, jagodastim plodovima, suhom grožđu. Ženama je posebno potrebno željezo koje se može naći u kaši od jabuke, peršinu, sitnom luku, dinstanom grašku i sjemenkama bundeve, a kao glavno jelo Bankofer preporučuje kuhani krumpir koji se kuha sa grančicom nane.
U Institutu za nutricionizam u New Yorku utvrđeno je da se krvotok može stabilizirati kada se jednom dnevno konzumira jedan kiseli krastavac ili jedan komad integralnog kruha namazano senfom, jer mineralni sastojci iz krastavca i ulja iz senfa daju snagu. Kao najvažnije, Bankofer navodi dovoljno unošenje tečnosti, uz nekoliko kapi soka od svježeg limuna.
