Koja dijeta daje najbolje rezultate?

Mnogi ljudi sa prekomjernom težinom probali su i zatim odustali od dijeta koje zabranjuju njihovu omiljenu hranu. Popularna alternativa nudi ishranu sa smanjenim unošenjem ugljenih hidrata.

Medicinska zajednica dugo je bila skeptična u pogledu učinka takvih dijeta. One omogućavaju unošenje hrane bogate proteinima i mastima, dok ograničavaju unošenje hljeba, krompira, pirinča i ostale hrane sa dosta škroba. Međutim, skeptici su bili iznenađeni prošlogodišnjom studijom univerziteta Harvard, koja je ustanovila da takve dijete ne donose povećani rizik od srčanih oboljenja. Najnovija studija univerziteta Stenford potvrdila je te podatke i uporedila efikasnost nekoliko popularnih dijeta. 1972. godine pokojni doktor Robert Atkins napravio je preokret u svijetu dijeta kada je saopštio ljudima koji su željeli da izgube težinu da moraju strogo da ograniče unošenje hrane bogate ugljenim hidratima, poput hljeba i krompira. Atkinsovi savijeti izgledali su revolucionarno. On je rekao da oni koji drže dijetu slobodno mogu da jedu hranu punu zasićenjih masti, uključujući meso, puter i sir. Uprkos rezervisanom odgovoru medicinske zajednice, Atkinsova dijeta postala je svjetska senzacija.

Mnogi koji su je probali – poput Kristine Dilon – bili su zadovoljni rezultatima.

«Bila sam na Atkinsonovoj dijeti oko devet mjeseci i izgubila sam između pet i sedam kilograma. Ali što je još važnije, izgubila sam dva konfekcijska broja.»
Kristina Dilon je učestvovala i u najnovijem istraživanju o dijetama sa ograničenim ugljenim hidratima koje je sproveo univerzitet Stenford. Ona je bila među 300 žena koje su pratile jednu od četiri različite dijete punih godinu dana. Glavni istraživač, Kristofer Gardner nije se bavio samo gubitkom težine.
«Jedna od zabrinutosti koje su zdravstveni profesionalci imali oko ovih dijeta, sa ograničenim unošenjem ugljenih hidrata, bila je mogućnost da hrana bogata mastima bude loša za ljude u smislu nivoa njihovog kolesterola ili krvnog pritiska».

Međutim, žene na Atkinsonovoj dijeti imale su normalan krvni pritisak i nivo kolesterola. Prosječno, one su takođe izgubile dva puta više kilograma od žena na drugim dijetama, koje su imale manje zabrana unošenja ugljenih hidrata. Gardner kaže da jednostavnost Atkinsove dijete može da bude ključ njenog uspjeha.
«Sve se svodi na ukidanje prečišćenih ugljenih hidrata – bijelog hljeba, bijelog pirinča, kukurznog sirupa bogatog fruktozom i soda napitaka».

Žene na Atkinsonovoj dijeti zamijenile su zaslađene sode običnom vodom. Gardner kaže da je to moglo da ima veliku ulogu u njihovom gubitku težine. Kardiolog Rendal Steford je koautor studije. On kaže da sami smanjujete rizik od srčanih oboljenja kada čuvate svoju težinu na zdravom nivou.
«Ova studija će promijeniti moju praksu. Ubuduće ću više podržavati pacijente koji dođu, a već su na Atkinsovoj dijeti, i svakako ću sugerisati tu dijetu kao mogući razuman pristup za gubljenje težine».

Rezultati najnovije studije, objavljeni u časopisu Američkog medicinskog udruženja, mogli bi da imaju značajan uticaj, pošto je gojaznost postala veliki problem širom svijeta.