Menopauza – Klimakterij – HNL

Što je menopauza ili klimakterij?

Menopauza je prirodan događaj u životu žene. U tijelu žene u vrijeme oko menopauze nastaju promjene koje su posljedica smanjenja stvaranja hormona u jajnicima, estrogene i progesterona. Većina žena u klimakteriju ima simptome i znakove nedostataka tih hormona. Oni su najčešće izraziti ili umjereni, no u nekih žena mogu i potpuno izostati. Čak i u slučaju izostanaka simptoma srednjoročne i dugoročne posljedice nedostataka ženskih spolnih hormona mogu nastati i u vas. Nakon što saznate što je hormonsko nadomjesno liječenje (HNL), koji su njegovi povoljni učinci, a koji su i koliki su rizici, moći ćete u suradnji s liječnikom donijeti odluku o početku HNL-a. Danas postoji suvremeno i učinkovito HNL koje vam omogućava da razdoblje, u kojem žene današnjice prožive trećinu života, proživite drugačije nego što su ga žene nekada proživljavale. I nakon što prestane prirodno stvaranje hormona u jajnicima, možete sacuvati zdravlje, ženstvenost i kvalitetu života. Liječnik će vam u tome pomoći odabirajući za vas HNL prema vašim individualnim potrebama.

U prosjeku već nakon 40 godine života proizvodnja hormona u jajnicima počinje polako opadati, što se postupno nastavlja do otprilike 44-45 godine. Tada se količina hormona toliko smanji da menstruacijski ciklusi postaju neredoviti i nepravilni. Od tada pa još otprilike 5-10 godina traje prijelazno razdoblje, koje najčešće nazivamo klimakterij.

Posljedice i simptomi smanjenog stvaranja hormona jajnika ili menopauze (klimakterija)

1. Valovi vrućine (valunzi), promjene raspoloženja, poremećaji menstruacijskog ciklusa

2. Promjene na sustavu spolnih i mokraćnih organa (urogenitalna atrofija)

3. Osteoporoza

4. Promjene konstitucije tijela

5. Promjena kože

6. Utjecaj na mozak

7. Bolesti srca i krvnih žila

Pojašnjenje simptoma:

1. Valovi vrućine (valunzi), promjene raspoloženja, poremećaji menstruacijskog ciklusa

Uz nepravilan menstruacijski ciklus, prvo iskustvo većine žena s klimakterijem najčešće su i valovi vrućine (valunzi, fumade). Traju od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, a mogu se ponovo pojaviti ako se HNL prekine. Uobičajeno su praćeni znojenjem (češće noću) i ubrzanim radom srca. Mogu otežavati poslovne i uobičajene dnevne aktivnosti zbog dugotrajne neispavanosti i posljedičnog umora. U vrijeme oko menopauze zbivaju se događaji poput odlaska djece iz roditeljskog doma, bliženja umirovljivanja. Uz promjene nastale zbog nedostatka ženskih spolnih hormona, takvi događaji mogu biti uzrokom depresije i drugim promjenama raspoloženja, koja se poput domina nadovezuju jedna na drugu. Uz to, menstruacijski se ciklus produljuje (povećava se razmak između  krvarenja), menstruacijska su krvarenja obilnija, a simptomi koji čine predmenstrualni sindrom ili PMS također traju dulje. Kada stvaranje hormona u jajnicima padne ispod razine koja održava menstruaciju, ona izostaje. Menopauza je posljednje fiziološko krvarenje iz maternice, koje prosječno nastupa oko 51. godine. Razdoblje nakon menopauze jest postmenopauza, a oboje ustanovljujemo naknadno, u slučaju izostanka idućega krvarenja u sljedećih godinu dana. Zašto uopće dolazi do menopauze, odnosno zašto se prestaju stvarati ženski spolni hormoni nakon te dobi, dok se svi ostali hormoni u tijelu (npr. inzulin, hormon štitnjače, glavni hormon nadbubrežne žlijezde) i dalje stvaraju?

Menopauza je prirodan i fiziološki događaj u životu žene, čiji se nastup nije mijenjao stoljećima. Treba li onda medicinski intervenirati? Ljudskim se djelovanjem promijenilo trajanje života, koje je danas znatno dulje nego u prošlosti. Živi se prosječno 15-30 godina dulje nego prije stotinjak godina. Današnje žene prožive trećinu svog života u postmenopauzi bez zaštitnog učinka estrogena. Zbog toga sve istaknutije mjesto u pobolu u toj dobi imaju bolesti srca i krvnih žila te osteoporoza. Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrtnosti žena u postmenopauzi.

2. Promjene na sustavu spolnih i mokraćnih organa (urogenitalna atrofija)

Stanjena i suha stjenka rodnice još je jedna posljedica nedostatka estrogena. Zbog toga spolni odnosi postaju bolni, često i nemogući, a žarenje, svrbež i upale česti. Slične promjene u donjem dijelu mokraćnog sustava imaju za posljedicu nevoljno otjecanje mokraće (pri kašljanju, kihanju ili tjelesnom naporu). Sve je to vrlo neugodno i može imati trajni utjecaj na odnose s partnerom. Povrh svega, većini žena neugodno je razgovarati o toj vrsti tegoba čak i s liječnikom, a rješenje za to postoji i nadohvat je ruke zbog toga smo se i odlučili na ovaj članak i čitajte ga pozorno.

3. Osteoporoza

Degenerativne promjene najčešći su uzrok boli u mišićima i zglobovima, a estrogeni mogu umanjiti subjektivne tegobe nastale zbog tih promjena. Od toga je mnogo važniji utjecaj nedostataka estrogena na kosti koje postupno postaju sve poroznije i manje čvrste te sklone prijelomima pri posve malim opterećenjima. U postmenopauzi u više od 50% žena smanjena je koštana masa. Sama osteoporoza nema simptoma koji upozoravaju. Bol u leđima može biti simptom već nastala prijeloma jednog ili više kralješaka. Prijelom podlaktice ili kuka može vas učiniti ovisnom o tuđoj pomoći. Zbog posljedica prijeloma kuka umire približno 15% žena, dok znatni udio nikada potpuno ne ozdravi. Ako ste ranije ušli u postmenopauzu, mršavije ste građe, ako ste zapazili gubitak tjelesne visine, ako pušite, konzumirate više alkohola i crne kave, te manje namirnica bogatih kalcijem, te ako je u vašoj obitelji bilo slučajeva osteoporoze i osteoporoticnih prijeloma, tada ste više od ostalih žena ugroženi od osteoporoze i njenih posljedica.

4. Promjene konstitucije tijela

Zbog nedostataka estrogena i promjene u osjetljivosti na druge hormone u tijelu, tijelo žene postaje manje ženstveno. Dolazi do porasta tjelesne težine, dok se masno tkivo nakuplja u području stražnjice i bedara te nešto manje oko pojasa.

5. Promjena kože

Nedostatak hormona u klimakteriju pospješuje promjene na koži koje su posljedica starenja: koža postaje suha, tanja, neelastična, mjestimično ispucala, produbljuju se bore. Kosa se prorjeđuje i gubi sjaj, nokti postaju suhi i lomljivi, a promjene zahvaćaju i zube i desni.

6. Utjecaj na mozak

Estrogeni poboljšavaju protok krvi kroz mozak, poboljšavaju stvaranje tvari u mozgu koja služi kao prijenosnik živčanih signala između moždanih stanica te smanjuju nastajanje tvari koja potiče Alzheimerovu demenciju (oblik duševnog i intelektualnog propadanja obilježen zaboravljivošću). Estrogeni ublažavaju klimakterične smetnje koncentracije i zaboravljivost, kao i osjećaj tjeskobe i potištenosti ili razdražljivosti. Znatan udio žena koje primjenjuju HNL navode kako se psihički bolje osjećaju.

7. Bolesti srca i krvnih žila

Prije menopauze estrogeni imaju povoljan učinak izravnim djelovanjem na krvne žile i srce. Usporavaju nastanak ateroskleroze smanjujući razinu lošeg i povećavajući razinu dobrog kolesterola. Zaštitni učinak estrogena smanjuje se nakon menopauze, ali traje još otprilike 10 godina. Ako su se posljedice ateroskleroze već pojavile (angina pektoris, srčani ili moždani udar), tada odluku o započinjanju ili nastavku hormonskoga nadomjesnog liječenja treba donijeti liječnik nakon procijene ostalih povoljnih učinaka tog liječenja. Imajte na umu kako su bolesti srca i krvnih žila u postmenopauzi vodeći uzrok smrtnosti i od njih umire više žena nego od svih zloćudnih bolesti zajedno. Ako je od menopauze prošlo više od 10 godina, uz već uspostavljenu aterosklerozu, kardiovaskularni rizik ovisi i o drugim čimbenicima kao što su debljina, povećani arterijski tlak, nekretanje.

Hormonsko nadomjesno liječenje – HNL

Hormonskim nadomjesnim liječenjem unosi se u organizam prirodni estrogen koji se u jajnicima više ne stvara u dovoljnim količinama i zbog čega u mnogih žena nastaju nabrojane posljedice nedostataka estrogena. Druga je komponenta koju unosite u organizam gestagenska i ona oponaša učinak progesterona na maternicu. Za gestagensku je komponentu važno da je snažna kako bi precizno regulirala ciklus u žena koje još menstruiraju i sigurno štitila sluznicu maternice od bujanja u žena koje više ne menstruiraju. Osim toga, važno je i to da ta komponenta potpomaže učinak estrogena, npr. dodatno smanjujući i ublažavajući valove vrućine i štiteći kosti od osteoporoze. To nije redovit slučaj sa svim gestagenima. Za pravi izbor savjetujte se sa svojim liječnikom.

Svaki lijek uz povoljne učinke može imati i nepovoljne.

To vrijedi i za hormonsko nadomjesno liječenje:

Dobrobit primjene HNL-a:

* Ublažavanje ili uklanjanje valova vrućine

* Očuvanje koštane mase i sprečavanje osteoporotickih prijeloma

* Ublažavanje ili uklanjanje simptoma urogenitalne atrofije

* Povoljan učinak na raspoloženje

* Povoljan učinak na sastav tijela mišiće i masno tkivo

* Usporavanje starenja kože

* Smanjenje očnog tlaka i učestalosti očne mrene

* Povoljan učinak na koncentraciju i pamćenje

* Smanjena učestalost karcinoma debeloga crijeva

* Poboljšanje kvalitete života

Rizici primjene HNL-a:

* Kardiovaskularni rizici kao što je duboka venska tromboza, koronarna srčana bolest, moždani udar

* Karcinom dojke

Vrste HNL-a

1. Sekvencijsko liječenje: hormonsko nadomjesno liječenje za žene koje imaju maternicu i koje još imaju menstruacije

U žena koje još imaju menstruaciju estrogeni i gestageni kombiniraju se tako da u potpunosti oponašaju hormonske promjene tijekom prirodnoga menstruacijskog ciklusa. Na kraju svakog ciklusa uzimanja HNL-a nastupa krvarenje poput menstruacijskoga (vidi shemu uzimanja cikličkog pripravka tokom 28 dana)

2. Kontinuirano liječenje: HNL za žene koje više nemaju menstruaciju ili ih ne žele i dalje imati

Kada se žena može koristiti pripravkom uz koji nema menstruacija?

* Žene koje su prethodno uzimale sekvencijsko liječenje tijekom kojega su krvarenja nalik menstruacijskima bila pravilna najmanje posljednjih 6 mjeseci, prvog dana nakon prestanka krvarenja mogu prijeći na kombinaciju estrogena i gestagena koja je odmjerena tako da više nema menstruacija.

* Kontinuirano kombinirano HNL ( kombinacija estrogena i gestagena) namijenjeno je i ženama koje najmanje godinu dana nemaju prirodnih menstruacija, dakle u razdoblju su postmenopauze. Tada se može započeti bilo kojeg dana.

* Kontinuirano kombinirano HNL namijenjeno je i ženama koje imaju krvarenja, a ne žele ih više imati.

Iskustvo je pokazalo kako 90% žena, nakon što iskuša takav način HNL-a, više ne želi tip liječenja s održanim menstruacijama. Kontinuirano liječenje savjetuje se i ženama kojima su odstranjeni maternica i jajnici, no tada uzimaju pripravak koji ne sadrži kombinaciju, nego samo estrogen.

3. Lokalno hormonsko nadomjesno liječenje

Osim hormonskog nadomjesnoga liječenja u obliku tableta koje se uzimaju na usta, ili naljepa odnosno flastera koji se lijepi na kožu, postoje i vaginalne tablete s vrlo malom dozom prirodnog estrogena koje se stavljaju u rodnicu. One služe samo za ublažavanje ili uklanjanje simptoma urogenitalne atrofije koje se manifestiraju kao- suhoća, svrbež, žarenje i osjetljivost rodnice, bol pri spolnom odnosu, početni problemi nevoljnog otjecanja mokraće i učestalijeg mokrenja. Namijenjene su ženama koje se ne mogu ili ne žele koristiti drugim tipovima HNL-a, a imaju simptome urogenitalne atrofije. Može ih se kombinirati s drugim tipovima i oblicima HNL-a. Nakon prva dva tjedna uporabe dovoljno ih je primjenjivati dva puta tjedno. Osim vaginalnih tableta postoje i vagitoriji te kreme za vaginalnu upotrebu koje sadrže estrogene.

Oblici primjene hormonskoga nadomjesnog liječenja

Najčešći su oblik hormonskoga nadomjesnog liječenja tablete. Suvremen i praktičan način pakiranja olakšat će vam liječenje prema preporuci liječnika. U slučaju izbora naljepa potrebno je znati kako mjesto primjene naljepa valja neprestano mijenjati ne bi li se izbjegle iritacije kože.

Izbor doze u hormonskom nadomjesnom liječenju

Sekvencijski i kontinuirani oblik liječenja dostupan je u dvije doze. Pri započinjanju hormonskoga nadomjesnog liječenja najčešće se savjetuje niža doza aktivnih sastojaka. Tek ako i nakon 3-4 mjeseca učinak nije potpun, ako se pojavljuju oskudna mrljasta ili obilnija probojna krvarenja, može se prema preporuci liječnika prijeći na pripravak sa standardnom dozom aktivnih sastojaka. Niža doza u HNL-u zadržava sve povoljne učinke kao i standardna doza, dok istodobno ima manje nuspojava. Za žene koje započinju HNL u kasnijoj postmenopauzi također se preporučuje liječenje nižom dozom. Ako je već prethodno započeto liječenje pripravkom u kojem je standardna doza aktivnih sastojaka i dobro ga podnosite, liječnik vam, nakon redovitih kontrolnih pregleda, može preporučiti nastavak liječenja tom dozom. No, ako imate jače izražene nuspojave, tada se za liječenje možete odabrati i pripravak u kojem je niža doza.