Parkinsonova se bolest javlja u 1% populacije starije od 60 godina a učestalost bolesti raste sa starenjem stanovnika. Danas u svijetu od nje boluje oku 2 milijuna ljudi, a pretpostavlja se da bi se taj broj u narednih 30 godina mogao udvostručiti. Kod nas je registrovano oko 6 hiljada oboljelih, nešto više muškaraca nego žena. No pretpostavka je da se stvaran broj zapravo kreće između 15 i 20 hiljada. Parkinsonova bolest je stanje u kojem dio vašeg mozga propada, a s vremenom simptomi su sve teži.
Parkinsonova bolest jest bolest s poremećajima pokreta, nazvana po liječniku iz Londona Jamesu Parkinsonu, koji je godine 1817. prvi opisao simptome bolesti. Poremećaji pokreta nastaju zbog smanjenja lučenja dopamina (tzv. hormon sreće), i to u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni gangliji). U bazalnim ganglijima prisutan je manjak broja stanica koje proizvode dopamin. Nažalost, uzrok propadanja tih stanica nije još poznat. Kao posljedica kemijskog deficita u dijelu mozga koji nadzire voljne pokrete javljaju se nevoljni pokreti. Katkad je prisutan tzv. višak pokreta poput tremora (drhtanja) koji se ne može kontrolirati, a ponekad ‘nedostatak pokreta’, odnosno otežano započinjanje pokreta i opća ukočenost. Bolest se obično polagano razvija pa može proći i nekoliko mjeseci, čak i godina prije nego bolesnik ustanovi da ima tegoba.
Parkinsonova bolest simptomi i liječenje
Jedan od prvih simptoma često je lagana trešnja ruku ili prstiju, koja se polagano razvije u nevoljno ritmično podrhtavanje. Istodobno, izvođenje kompliciranijeg pokreta postaje otežano uz ograničenja pokreta, a mišići su ukočeniji uz nespretne, rigidne pokrete.
Tri su glavna simptoma Parkinsonove bolesti: tremor (drhtanje), rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata) i usporenje pokreta. No, ne moraju istodobno biti prisutna sva tri simptoma niti se oni javljaju s jednakim intenzitetom. Važno je zapamtiti da drhtanje može biti različitog podrijetla te da nemaju svi bolesnici s drhtanjem Parkinsonovu bolest.
Često je prisutna depresija, smetnje sna, mokrenja i stolice. Brzina napredovanja intenziteta simptoma i same bolesti različita je i ovisi o pojedincima. U nekih bolesnika čak i dulje vrijeme bolest ne utječe na sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Važno je na vrijeme otkriti bolest te efikasno smanjivati i liječiti njezine simptome.
Kako nema laboratorijskog testa ili RTG nalaza koji bi potvrdili Parkinsonovu bolest, za uspješno liječenje neophodno je kontaktirati liječnika neurologa. Važno je naglasiti da bolest nije fatalna – postoje djelotvorni lijekovi. Liječenje simptoma bolesti uspješno je posebno u ranom stadiju bolesti, no ono ne zaustavlja napredovanje bolesti. Važna je rana dijagnoza, uzimanje specifičnih lijekova, način prehrane i vježbanje.
Parkinsonova bolest nije smrtonosna, ali simptomi i učinci često doprinose smrti. Prosječni životni vijek za Parkinsonovu bolest 1967. godine bio je nešto ispod 10 godina. Od tada se prosječni životni vijek povećao za oko 55%, popevši se na više od 14,5 godina. To, u kombinaciji s činjenicom da je dijagnoza Parkinsonove bolesti mnogo vjerojatnija nakon 60. godine života, znači da ovo stanje često ne utječe na vaš očekivani životni vijek više od nekoliko godina (ovisno o očekivanom životnom vijeku u vašoj zemlji).
Parkinsonova bolest prehrana
Gubitak na težini je uobičajeni simptom Parkinsonove bolesti, jer bolesnici u pravilu imaju problema sa žvakanjem i gutanjem, pa je pogoršano i kvalitetno probavljanje hrane.
Zbog pomanjkanja dopamina javlja se poremećaj mehanizma kontrole tjelesne težine i apetita. Stoga ova bolest posebno zahtijeva pravilnu i uravnoteženu prehranu kako bi se postigla zadovoljavajuća razina energije i bolji učinak lijekova.
Za pravilnu prehranu važno je odabrati raznovrsne namirnice te tako zadovoljiti svakidašnje potrebe za unosom prehrambenih i zaštitnih tvari. Najvažnije je stalno održavati poželjnu tjelesnu težinu. Za zadovoljenje energijskih potreba potrebno je svakodnevno uzeti od 25 do 30 kcal po kilogramu tjelesne mase, a kod jačih simptoma i povećati unos energije zbog tjelesnog napora.
Bilo bi dobro smanjiti unos proteina za doručak i ručak (do 10 grama tokom dana), te ga povećati za večeru. Preporučuje se da oko 55% dnevnog kalorijskog unosa čine ugljikohidrati (uglavnom složeni: tjestenina, riža, hljeb, krumpir), 30% masti i 15% proteini. Da bi se hrana što lakše probavila, preporuča se uzimanje sjeckane, mljevene ili gnječene hrane. Drugi važan faktor je kiselost želuca – savjetuje se umjereno ili čak minimalno konzumiranje namirnica visoke kiselosti (narančin sok, rajčice).
Kako prepoznati i smanjiti kiselost organizma pročitajte ovdje.
Čudotvorni bob
Ova je mahunarka jedan od najboljih prirodnih biljnih izvora supstancije poznate pod nazivom L-dopa, prirodne preteče dopamina u mozgu. Ako vam mozak stvara manje dopamina, uzimanje L-dope vam doista može pomoći.
L-dopa predstavlja standardnu terapiju za Parkinsonovu bolest. Još su zanimljivija posljednja otkrića koja pokazuju kako mladice boba sadrže deset puta više L-dope od ne proklijalog zrna. Ako želite bob dodati svojoj redovitoj ishrani, o tome svakako izvijestite svog liječnika i pojasnite mu razloge zašto to činite.
Naime, u većini slučajeva Parkinsonova bolest se u početku razvija sporo i u blagom obliku, tako da liječnici obično ne propisuju L-dopu sve dok bolest ne uhvati maha. Čini se da bi konzumiranje većih količina boba upravo u tim ranim fazama moglo biti uistinu korisno. Međutim, ako već pijete L-dopu u lijekovima, nemojte jesti bob bez konzultacija s liječnikom.
Spomenimo i da za dobivanje fizioloških značajne količine L-dope iz boba, trebate pojesti oko 400 grama boba ili 60 grama njegovih izdanaka.
Pored L-dope, bob (i ostale mahunarke) sadrži kolin i lecitin, a neka istraživanja sugeriraju da i ovi sastojci mogu proizvesti pozitivne učinke u sprječavanju pojave Parkinsonove bolesti ili utjecati na ublažavanje nekih njezinih simptoma. Bogat je i biljnim vlaknima, koja preventivno djeluju protiv zatvora, uobičajenog pratitelja ove bolesti.
Narodna medicina
Bolesne udove više puta kupamo i razgibavamo. Čuvajmo se duševnih stresova, jakih uzbuđenja, velikih fizičkih napora i nesreća, jer sve to može uzrokovati pogoršanje bolesti. Ljekovitim biljem tegobe također možemo olakšati.
Čaj koji dokazano štiti
Samo jedna šoljica crnog čaja na dan može smanjiti rizik obolijevanja od Parkinsonove bolesti za čak 71%, tvrde istraživači koji su proučili više od 63 000 Kineza i Kineskinja.
