Organizam se brine da beba kroz mlijeko dobije sve važne sastojke za zdravlje i razvoj, no ukoliko je neki od tih sastojaka kroz prehranu majke u deficitu, organizam će kroz mlijeko bebi ponuditi taj sastojak iz majčinih zaliha. Zbog toga je bitno da unos hrane bude kvalitetan i raznolik.
Važne hranjive tvari
Potrebe za većinom hranjivih tvari rastu tokom dojenja. Sastav majčine prehrane ne ostvaruje velik uticaj na sastav mlijeka, međutim ukoliko je majčina prehrana u deficitu na određenim vitaminima i mineralima, za proizvodnju mlijeka iskoristit će se majčine zalihe, stavljajući nju u nutritivni deficit.
To se posebno odnosi na kalcij. Ukoliko dojilja ne unosi dovoljno kalcija hranom, tijelo će manjak kalcija nadoknaditi iz njezinih kostiju i zubi i održati sadržaj kalcija u mlijeku adekvatnim za dijete. Preporučuje se konzumirati najmanje 3 serviranja mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno te unositi obilje zelenog lisnatog povrća i sitne ribe s kostima jer te namirnice predstavljaju dobar izvor kalcija.
Dojilje trebaju paziti na unos tekućine jer je nedovoljna količina mlijeka najčešće rezultat nedovoljnog unosa tekućine majke, stoga dojilje dnevno trebaju popiti najmanje 2-3 litre vode ili druge tekućine. Dobar izbor su izvorska voda, gazirana i negazirana mineralna voda, izotonični napitci, biljni čajevi bez dodanih šećera te svježe iscijeđeni voćni sokovi razrijeđeni vodom.
Budući da su omega-3 masne kiseline važne za rast i funkcionalni razvoj mozga dojenčadi, tijekom laktacije valja obratiti pažnju na njihov adekvatan unos. Dojenjem se osigurava unos arahidonske (AA) i dokozaheksaenske (DHA) masne kiseline u dojenčadi.
Razine DHA u majčinu mlijeku značajno variraju u ovisnosti o načinu prehrane majke. Znakovito je da se razine AA i DHA ne mijenjaju ako majka unosi više esencijalnih masnih kiselina, prekursora AA i DHA. Stoga je izvjesno da dojilje trebaju prehranom osigurati izvore DHA, primjerice putem masne plave ribe. Dokazano je da nakon što dojilja konzumira skušu, tunu, haringu ili salpu, razina DHA u majčinu mlijeku značajno poraste nakon 6 sati, a dosegne maksimalnu razinu nakon 24 sata.
Dojilje trebaju paziti na unos vitamina D kako dijete ne bi razvilo rahitis, zatim na unos vitamina B12 u čijem nedostatku može doći do razvitka perniciozne anemije. Redovitim umjerenim izlaganjem suncu može se sintetizirati dovoljno vitamina D, no ukoliko se dojilja ne izlaže dovoljno suncu ili su sunčeve zrake preslabe tada je potrebno unositi namirnice koje su obogaćene vitaminom D poput mlijeka ili unositi vitamin D u obliku dodatka.
Obilje vitamina B12 se može naći namirnicama životinjskog podrijetla poput svinjetine, ribe, piletine, jaja i mlijeka. Istraživanja su pokazala kako su trudnice i dojilje često deficitarne na cinku. Cink se može naći u namirnicama poput crvenog mesa, škampa, tune i liganja.
Hrana koju beba ne voli
Istraživanja pokazuju kako djeca već u maternici te tijekom prvih nekoliko mjeseci života upoznaju nove okuse i stvaraju sklonost prema hrani. Pokazalo se da kada je novorođenčad izložena određenim okusima putem majčinog mlijeka bolje prihvaća te okuse kada ih samostalno konzumira. Raznolikost okusa majčinog mlijeka može utjecati na djetetove preferencije prema hrani i potaknuti ih da se pravilnije hrane u budućnosti.
Većina majki ne mora mijenjati svoju prehranu tijekom dojenja. Dozvoljena i zabranjena hrana za dojilje najčešće je uvjetovana kulturološki, budući da znanstvenim studijama nije utvrđena jasna veza između određenih namirnica i nepoželjnog utjecaja na majčino mlijeko i dojenje. Primjerice, ženama u Indiji preporučuje se češnjak tijekom dojenja, dok se u zapadnom svijetu zagovara izbjegavanje češnjaka budući da može utjecati na okus mlijeka.
Oprezno s alergijama
Ipak, postoje neke namirnice koje bi neke dojilje trebale izbjegavati, posebice ako su alergične na određenu hranu ili ako u obitelji postoji sklonost alergijama. Kod takvih osoba savjetuje se izbjegavanje namirnica na koje su alergične, posebice mliječnih proizvoda.
Kod neke je dojenčadi izraženija osjetljivost na namirnice koje majka konzumira tijekom laktacije. Kako bi se utvrdilo koja je to hrana preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i bilježenje ponašanja djeteta nakon dojenja.
Ako se primijeti jedinstveni obrazac ponašanja dojenčeta 4-6 sati nakon konzumacije određene namirnice, valjalo bi spornu namirnicu izbaciti iz prehrane. Mliječni proizvodi mogu izazvati preosjetljivost kod neke dojenčadi. Kao problematične namirnice spominju se i jaja, kikiriki, orašasti plodovi, pšenica, soja, kukuruz, rajčice, luk, kupus i drugo povrće iz skupine krstašica, začini, morski plodovi i citrusi.
Šta valja izbjegavati?
Dojiljama se tradicionalno preporučuje suzdržavanje od namirnica koje uzrokuju nadimanje, poput kupusa, kelja, prokulica, brokule, karfiola, raštike, graha, leće i kestena. Također, valja se suzdržati od sirove hrane, primjerice, tatarskog bifteka, carpaccia, sirove riba, te pljesnivih sireva kako bi se smanjila opasnost od trovanja. Umjerena konzumacija kave i napitaka bogatih kofeinom je dozvoljena, međutim ne treba pretjerivati jer se kofein u određenom postotku izlučuje u majčinom mlijeku.
Iako se čaša šampanjca ili vina u posebnim prigodama može tolerirati dojiljama, treba imati na umu da alkohol i dojenje ne idu zajedno. Alkohol se lagano izlučuje u majčinom mlijeku, a koncentracija mu je na vrhuncu jedan sat nakon konzumacije. Kada majka popije i malu količinu alkohola dojenče pije manje mlijeka, vjerojatno stoga što alkohol mijenja okus majčinog mlijeka.
Smiju li dojilje konzumirati ljekovito bilje?
Žene tijekom laktacije smiju konzumirati većinu biljnih čajeva poput kamilice i mente. No lijekove na biljnoj bazi valja izbjegavati.
