Prelomi kostiju, imobilizacija, liječenje, zarastanje kosti

Prelom kosti može biti otvoren i zatvoren. Prilikom otvorenog preloma koža je iznad mjesta preloma oštećena, tj. postoji rana. Kada je zatvoreni prelom kosti koža nije oštećena i prelomljeni dio nema ve­ze s vanjskim svijetom…

Krvarenje je popratna pojava preloma, a prilikom težih preloma može doći i do šoka. Prilikom otvorenoga preloma bakterije mogu izazvati upalu kostiju i nekih tkiva (infekcija). Prelomljene kosti mogu ošteti­ti mišiće, živce i važne organe kao mozak, pluća, mokraćne organe.

Prelom kosti simptomi

Na mjestu preloma javlja se bol, koji se naročito pojačava pomica­njem povrijeđenog dijela. Modrica na mjestu preloma znak je krvnoga podliva. Znakovi su preloma nemogućnost pokretanja te izmijenjen iz­gled povrijeđenoga dijela tijela (deformacija).

Ako postoji otvoren prelom kosti, tada se paranjem odjeće po šavu dola­zi do rane, na koju se stavlja sterilna gaza, ako je potrebno zaustavlja se krvarenje. S povrijeđenim dijelom valja pažljivo postupati da se ne iza­zove bol i da ne dođe do novih oštećenja tkiva. Izmijenjen položaj kostiju ili zglobova ne smije se ispravljati.

Povrijeđeni dio tijela valja imobilizirati. Imobilizacija sprečava na­knadna oštećenja tkiva, smanjuje ili potpuno uklanja bol. Dobra imobili­zacija ujedno je i najbolji način sprečavanja općega poremećaja krvoto­ka, koji može nastati poslije svake teže ozljede, a naziva se šok.

Prilikom imobilizacije moramo se pridržavati slijedećih pravila…

Povrijeđeni dio tijela imobilizira se u prirodnom položaju ako mišići i tetive nisu nategnute. Ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrdo, treba ga obložiti tkani­nom, sijenom ili nekim drugim priručnim materijalom. Imobilizira se uvijek preko odjeće.

Vrhove prstiju nikada ne treba prekriti zavojem jer se po boji kože može vidjeti da li je zavoj previše stegnut. Ako je stegnuti zavoj poremetio cirkulaciju krvi, to se može uočiti uspoređivanjem vrhova prstiju zdrave ruke ili noge. Vidi li se promjena, zavoj valja popustiti.

Prijelom kralješnice

Već i sama sumnja na povredu kralješnice zahtijeva postupak kao da je kičma povrijeđena. Na povredu kralješnice treba posumnjati prilikom svih težih prometnih nesreća, pada s visine, tupih udaraca u predio kralješnice. Na mjestu preloma javlja se bol, otok, a može doći i do promjene oblika kralješnice. Oduzetost nogu i ruku te bezvoljno, nekontrolirano mokrenje sigurni su znaci povrede kičme.

Imobilizacija ozlijeđene kralješnice

Imobilizacija se izvodi na dasci koja mora biti dugačka kao unesre­ćena osoba i nešto šira, mogu se upotrijebiti vrata, daska od stola i sl. Daska se ne oblaže, dovoljno ju je pokriti dekom. Smotani dijelovi odjeće ili manji jastuci stave se ispod vrata i pod slabinski dio kralješnice.

Ozli­jeđenoga se od glave do stopala veže rupcima, povojem ili remenjem za dasku. Za polaganje unesrećenoga na dasku potrebne su najmanje četiri osobe koje podmeću pravilno raspoređene ruke pod njegovo tijelo. Ovis­no o situaciji, ozlijeđeni se donosi na dasku, ili se samo podigne, a daska se stavlja ispod njega. Ako je ozlijeđen vratni dio kralješnice, za uč­vršćenje glave može poslužiti smotani pokrivač.

Prelom zdjelice

Osim općih znakova preloma, bolova u kuku te modrica, ozlijeđeni ne može stajati ni podići jednu ili obje noge. Nemo­gućnost mokrenja ili krvava mokraća ukazuju na ozljedu mokraćovoda, mokraćne cijevi i mokraćnoga mjehura. Bol se javlja u stidnoj kosti, ku­kovima i križima. Ozlijeđeni se stavlja na dasku ili nosila, noge su polusavijene i raz­ maknute u koljenima.

Prelom rebara

Ozlijeđeni se u polusjedećem položaju prevozi u bolnicu. Jedino se za duži transport ozlijeđeno područje poveže širokim zavojem u trenutku kada je ozlijeđeni maksimalno izdahnuo zrak iz plu­ća. Ako takvo povezivanje pojačava bol valja ga izbjeći.

Prijelom ključne kosti

Slomljena ključna kost izaziva bolove u predjelu ramena. U većini slučajeva nepokretna nadlaktica leži uz trup. Oba ramena treba potegnuti unatrag i učvrstiti pomoću trokutnih rubaca, šalova ili sličnoga materijala.

Prijelom udova

Prelomljenu ruku ili nogu ne treba namještati, valja ih imobilizirati u položaju u kojem se nalaze. Ako je moguće, udo­ve valja imobilizirati u njihovom prirodnom položaju. Kod gornjih udova to je položaj u kome je nadlaktica uz prsni koš, a podlaktica savijena u laktu pod pravim kutom. Kod donjih udova noge su u ležećem položaju ispružene. Uvijek treba učvrstiti dva susjedna zgloba, npr. prilikom preloma nadlaktice valja učvrstiti zglob ramena i lakta.

Liječenje preloma kosti

Prelom kosti može da se liječe operativno i neoperativno. Prije pokušaja namještanja kostiju u prvobitni položaj treba napraviti rendgenološku dijagnostiku. Kada je otvoreni prelom kosti potrebno je hirurški zbrinuti ranu i uključiti antibiotike zbog mogućeg nastanka infekcije kosti.

Fiziološko zarastanje preloma poslije dobre repozicije i imobilizacije ima dobru prognozu. Brzina regeneracije zavisi od težine preloma kosti. Sam proces okoštavanja prolazi kroz četiri faze..

Prva faza (formiranje hematoma i inflamacija): Poslije preloma dolazi do izliva krvi iz pokidanih krvnih sudova iz okolnog tkiva. Uslijed spazma pritiska i kontrakcije mišića dolazi do zaustavljanja krvarenja. Počinje proces taloženja zgrušane krvi (hematom) i taloženje fibrina. Sam pritisak podstiče pokosnicu i drugih dijelova kostiju na proliferativne ćelije. U prvih osam sati već nastaje reakcija čišćenja nekrotičnog materijala, tj. inflamatorna reakcija.

Druga faza (formiranje granulacionog tkiva): Nakon 16 sati započinje proliferacija periostalnih ćelija iz kambijumskog sloja periosta, koje su nediferencirane. U periodu od 72 do 96 sati poslije preloma očuvane ćelije periosta se brzo diferenciraju i razmnožavaju i počinju da stvaraju hrskavicu. Aktiviranjem osteoblasta, uz pomoć alkalne fosfataze, nezreli kolagen pretvara se u osteoidno tkivo.

Treća faza (membranozna i enhonralna osifikacija): Nakon šest do sadam dana u novostvorenom tkivu taloži se više kalcijuma nego obično. Javlja se hondroidni i osteoidni materijal između granulacionog i vezivnog tkiva koji prelazi preko mjesta preloma i spaja prelomljene krajeve kosti. Ovo nazivamo privremeni kalus, koji je osmog dana izražen i može da se napipa. Kalus je najdeblji na mjestu preloma kosti. On raste uglavnom do pete nedjelje poslije povrede. U centralnom dijelu kalusa stvara se kost, a u spoljnom dijelu se prvo obrazuje hrskavica. Ako krvni sudovi invadiraju hrskavicu, ona će se preobraziti u kost.

Četvrta faza (remodeling): Svježe formirana kost na mjestu preloma remodelira se zajedničkom aktivnošću osteoblasta i osteoklasta. Zahvaljujući njima nezrela kost zamjenjuje se zrelom kosti. U ovom procesu kalcijum pomaže da se ponovo obrazuje “tvrda kost”, koja se postepeno tokom nekoliko mjeseci ili godina iz novostvorenog vezivnog tkiva modelira u normalnu kost.

Koliko treba kosti da zaraste

Zarastanje pršljenova, butne kosti i karlice traje oko 12 nedjelja (kod djece proces zarastanja kosti je brži nego kod starijih). Tibia zarasta za osam, a kosti podlakta za šest do osam nedjelja. Da bi srasle ključna kost, fibula i metatarzalne kosti potrebno je od četiri do šest nedjelja, metakarpalne kosti i kosti falange od tri do četiri, a za rebra četiri do šest nedjelja.

Prehrana kod prijeloma kostiju

Kod zarastanja kostiju pomoći će hrana bogata vitaminima i mineralima. Dok se oporavljate od ozljede budite manje aktivni nego što ste dosada bili te konzumirajte hranu koja u sebi ima manje masnoća i šećera kako se ne bi udebljali. Nastojte svoju prehranu bazirati na mliječnim proizvodima, zelenom lisnatom povrću, orasima, mahunarkama te sardinama u konzervi.

Izbjegavajte namirnice koje u sebi imaju fitinsku kiselinu (mekinje i smeđa riža) te špinat zato što sprječava apsorpciju kalcija.

Zbog pohrane kalcija u kosti jako je važan vitamin D. Pokušajte jesti što više masne ribe, jaja te namirnice kao što su margarin i žitne pahuljice. Kako se vitamin D proizvodi izlaganjem kože ultraljubičastim zrakama, izađite na sunce ali uz zaštitna sredstva i bez pretjerivanja.

Bjelančevine su i jako korisne kod obnavljanja stanica i stvaranja čvrstog mišićnog tkiva. Bjelačevine potražite u crvenom mesu, peradi, ribi, jajima te soji u zrnu.

Vitamin C je posebno važan kod proizvodnje kolagena te za cijeljenje rana i opekotina. Jedite orahe jer su odličan izvor kalcija i minerala, što pomaže ojačati kosti.

Napomena: Namirnice bogate folnom kiselinom kao što su mahunarke i zeleno lisnato povrće, mogu poništiti djelovanje nesteroidnih protuupalnih lijekova koji se uzimaju zbog bolnih istegnuća mišića i uganuća.

Kako ubrzati zarastanje kosti

Gavez je toliko dobar za zarastanje kostiju da je poznata izreka za Gavez koja glasi ovako – kada bi zamotali dva prsta ruke jedan uz drugi i stavili gavez na njih da bi za 15 dana zarasli jedan za drugi. Ova biljka ima tako jake droge koje prodiru u tijelo i podstiču ga na zarastanje kosti.

Iskopajte korijen gaveza i operete ga tj. dobro očistite, korijen tako čist isitnite oko 100 g. stavite u pola litra mlijeka i to kuhate dok ne dobijete želatinastu masu. Kada se smjesa ohladi stavlja se na mjesto preloma kosti. Ako vam počne nagrizati kožu, prije gela od gaveza mjesto preloma namažete sa običnom kremom za tijelo ili mašću pa tek onda mažete gel od Gaveza.

Dokazano je da prelom kosti kod kojih se koristio gavez puno brže zarastaju. Postoje u apotekama kupiti i kreme i gelovi od gaveza ali učinak je najbolji od svježeg pripravka koji smo sami ubrali i napravili.