Jedna je od vjerojatno najtežih odluka za ljude sa viškom kilograma kada početi sa dijetom, pa to onda obično izgleda ovako: “od sutra ili od ponedjeljka idem na dijetu”. Kada se konačno odlučimo započeti, tada nam je teško, u moru raznovrsnih dijeta, odlučiti koja je prava, koja će u najkraćem mogućem vremenu donijeti najviše rezultata, tj. gubitka kilograma…
Posljednjih dvadesetak godina, kao i danas, preporučuje nam se niz raznovrsnih dijeta, koje ne samo da se razlikuju u svojim preporukama, nego su i proturječne jedna drugoj. U toj se zbrci zaista teško snaći i odabrati onu “pravu” dijetu. Stoga je važno, ako želimo eliminirati višak kilograma zbog zdravstvenih ili češće estetskih razloga, biti kritički raspoložen te postaviti sebi nekoliko pitanja prije nego što se odlučimo za bilo koju dijetu.
Razmislimo o našem načinu života, a posebno prehrane do sada, jer bismo možda manjim korekcijama mogli, doduše nešto sporije, doći do cilja koji želimo.
Razmislimo o tome koliko jedemo voće i povrće, a koliko slatkiše, koliko jedemo meso, a koliko ribu, koliko tečnosti popijemo u danu, kada jedemo (posebno koliko kasno navečer), koliko pijemo alkoholnih pića ili kave, zatim koliko vježbamo ili koliko se uopće krećemo. Možda dođemo do nekih odgovora koji će nam pomoći da osmislimo naš jelovnik i dnevne navike na drugi način, te će i njihova promjena dovesti do rezultata.
DIJETA NIJE BEZAZLENA
1. Razmislimo o tome koliko se u toku dijete čovjek iscrpljuje mentalno, fizički i emocionalno, žudeći za “dobrim rezultatom” te neprestano brojeći kalorije i boraveći na vagi. Sjetimo se koliko frustrirajuće zna biti kada u kratkom vremenskom periodu izgubimo nekoliko kilograma, da bismo ih ponovno, u isto tako kratkom vremenskom periodu vratili.
2. Spoznaja da je dijeta privremena, može u prvom momentu bili olakšavajuća (“još samo da izdržim tri dana ili tjedan dana”), no kasnija spoznaja da privremena dijeta daje i privremene rezultate može biti i neugodna. Također se često pitamo: što nakon dijete, što i kako jesti poslije toga, a da se ponovno ne udebljamo?
3. Također moramo jako dobro razmisliti o upotrebi tzv. “čudotvornih” tableta ili napitaka koji se na tržištu nude kao zamjena za hranu, a koji mogu biti izuzetno opasni po zdravlje. Naime, oni ni u kom slučaju ne bi smjeli biti nadomjestak za hranu, a samo izuzetno mogu poslužiti kao pomoćno sredstvo kod mršavljenja budući da oni uglavnom osiguravaju bolju i obilniju probavu, tj. stolicu i/ili mokrenje.
4. Obvezno se moramo zapitati da li su sve dijete zaista neškodljive i koliko zapravo možemo “mučiti” vlastito tijelo raznim dijetalnim režimima, a da nam ono i dalje funkcionira normalno. To se, naravno, odnosi na sve koji se u to upuste, a mislimo naročito na ljude sa zdravstvenim tegobama (npr. bolesti srca, povišeni krvni pritisak, psihičke tegobe i sl.), kao i na mlade ljude zbog njihove povećane potrebe za hranjivim materijama u doba rasta i mladosti. Uvijek bismo, dakle, morali odvagati između dvije stvari, a to su: gubitak nekoliko kilograma ili gubitak zdravlja. Zbog toga bi bilo korisno, pa čak i obavezno, konzultirati se sa svojim ljekarom ili stručnjakom koji se bavi problemom ishrane te u dogovoru započeti kontrolirano mršavljenje. To se naročito odnosi na navedene kategorije ljudi, a i na ljude koji moraju ili žele da smršave puno kilograma. Naime, tada ce ljekar pratiti mršavljenje, ne samo na vagi, nego i kontrolom laboratorijskih nalaza, EKG, krvnog pritiska i dr.
5. I na kraju, razmislimo još jednom, prije nego što počnemo sa dijetom, o tome da smanjeni unos hranjivih materija i posljedični brzi gubitak kilograma mogu dovesti do brojnih zdravstvenih tegoba, i to blažih, kao umora, pospanosti, glavobolja, nervoze, pa sve do težih poremećaja u metabolizmu vode i osnovnih hranjivih materija, vitamina i minerala, što opet dovodi do poremećaja funkcije raznih organa, na primjer jetre, bubrega, spolnih i drugih žlijezda.
RAZNOLIKOST DIJETA
No, ako se ipak odlučite da budete vitki i posegnete za jednom od dijeta, evo nekoliko prijedloga dijeta za mršavljenje i njihovih osnovnih karakteristika:
1. Atkinsova visokoproteinska dijeta zanemaruje sadržaj kalorija i usredotočuje se na ograničavanje ugljikohidrata, tj. traži se njihovo potpuno izostavljanje (barem tokom prvih tjedan dana). Naime, ako prestane unos ugljikohidrata, kao osnovnog goriva koje organizam koristi za proizvodnju energije, on ce početi trošiti nataložene masti i izlučivati ketone te će time nestajati i kilogrami i osjećaj gladi. Tokom dijete jedu se velike količine proteina: meso, riba, jaja, perad, sir. Opasnosti takve dijete su povišenje kolesterola u krvi (oprez kod srčanih bolesnika), zatim oslobađanje ketona u krv može izazvati glavobolje, vrtoglavicu, umor, mučninu, a povećana količina proteina može ugroziti i rad bubrega. Uz tu se dijetu preporučuje uzimati multivitaminsko-mineralne dodatke u obliku tableta.
2. Stillmanova dijeta također je vrsta čisto proteinske dijete, koja usto zahtjeva ispijanje barem osam čaša vode dnevno, uz ostale napitke. Dakle, nije dopušteno jesti ugljikohidrate ni masti, zatim voće i povrće, mliječne proizvode i žitarice. Također ne treba brojati kalorije, ali ni pretjerano jesti, a prosječan gubitak težine je navodno 2,5 do 6,5 kg tjedno. Također se i uz tu dijetu preporučuje uzimanje multivitaminsko-mineralnih dodataka.
3. Dijeta sa tekućim bjelančevinama i Cambridge dijeta su niskokalorične proteinske dijete (manje od 800 kalorija na dan) te su opasne za organizam i mogu, zbog naglog gubitka tjelesne težine, izazvati ozbiljne poremećaje u radu svih organa. Stoga, ako se odlučite za te dijete, svakako biste to morali učiniti pod nadzorom ljekara. Cambridge dijeta, na primjer, ima samo tri tekuća proteinska obroka dnevno, sa ukupno 330 kalorija, što odgovara poluizgladnjelosti. Danas se ipak na tržištu nalaze takvi proteinski pripravci koji su obogaćeni vitaminima i mineralima potrebnima za rad organizma, a koji su u tako drastičnim dijetama i te kako potrebni.
4. Dijeta sa grejpfrutom bazira se na upotrebi nekoliko grejpova na dan, uz ostalu propisanu hranu (uglavnom povrće, malo mesa). Vjerovalo se da grejp sadrži enzim koji pospješuje sagorijevanje masti, što nije dokazano. To voće sadrži malo masnoća i kalorija, a puno C-vitamina, beta-karotena, vode i vlaknastih materija, što olakšava probavljanje i daje osjećaj sitosti. Dijeta traje tri tjedna.
5. Zen-makrobiotička dijeta nema veze sa zen-budizmom. Ona je djelo Japanca Ohsawe i ima deset etapa. Počinjete time što se odričete slatkog, a kasnije i svih drugih vrsta namirnica, sve dok ne dođete do najviše etape koja podrazumijeva konzumiranje isključivo žitarica, i to po mogućnosti smeđe riže. Uz to, ograničen je i unos tečnosti. Sljedbenici te dijete vjeruju da se, uz takvu ishranu i pozitivne misli, može u tijelu proizvoditi vitamine i minerale i bez unosa osnovnih hranjivih materija. Ta je dijeta opasna, zato budite oprezni!
6. Fruktozna dijeta traje 14 dana i predviđena je za osobe koje traže slatko. To je prirodni šećer koji utažuje glad i održava nivo energije u tijelu. Gubi se jedan kilogram dnevno. Fruktoza je dostupna u obliku praška, tableta za žvakanje, sirupa. Uz to, preporučuje se i pijenje desetak čaša vode dnevno i mineralno-vitaminski dodaci.
7. Dijeta sa algama, lecitinom, octom i vitaminom B6 poznata je već više od deset godina i još je uvijek popularna. Obično se sve te komponente nalaze u jednoj tableti koju treba uzeti uz svaki obrok.
8. Dijeta sa kombinacijom namirnica poznata je već duži niz godina, ali je kao koncept “Fit for life” publicirana 1985. i do danas ima puno poklonika. Bazira se na načelu kombiniranja hrane, tj. nemiješanja istovremeno u obroku proteina (meso, jaja, riba) sa ugljikohidratima (krumpir, riža), već sa proteinima treba kombinirati povrće. Također se ne preporučuje miješanje dviju vrsta proteinske hrane u jednom obroku, npr. meso i jaja ili sir istovremeno. Preporučuje se jesti voće tokom jutra, a inače tokom dana barem nekoliko sati nakon što smo jeli škrobnu ili proteinsku hranu. Od tečnosti preporučuje se pijenje vode, ali ponovo po pravilima, i to pola sata prije obroka ili nekoliko sati nakon obroka, a nikako tokom jela. Dakle, u toj vrsti dijete zastupljene su sve vrste hranjivih materija (uz ograničenje proteina), što je svakako dobro pa takav način ishrane može da traje i duže vrijeme.
9. Dijeta Mayo klinike ili dijeta sa keljem traje tjedan dana, a svaki je dan propisana točno određena vrsta hrane, uz pijenje većih količina tzv. “čarobne juhe”. Ona sadrži razne vrste povrća, a osnovne su kelj, zelena paprika, luk, krumpir, celer. Tom se dijetom pospješuje probavljanje i mokrenje te se dosta brzo gubi na težini.
10. Dijeta sa sokovima već je dugo popularna, a može da traje od jednog do tjedan dana, kada se piju samo sokovi, čaj ili voda u neograničenim količinama. Treba svakako biti oprezan pri primjeni te dijete, zbog mogućih nuspojava pada pritiska, vrtoglavica, glavobolja i umora. Inače, puno stručnjaka preporučuje jednodnevni post samo sa tečnošću, barem jednom mjesečno.
11. Mediteranska dijeta podrazumijeva ishranu koja je manje obilna, ali sadrži sve vrste namirnica na koje smo navikli. To je redukcijska dijeta, koja propisuje maksimalne dnevne količine pojedinih namirnica za pripremu obroka. U toku dijete konzumira se puno raznog voća, a posebno povrća (radič, salata, kupus, cikla, špinat, blitva, paradajz i dr.), a puno su zastupljeni i razni začini (origano, vlasac, bijeli luk, peršin, bosiljak i dr.). Također se ograničava unos soli i šećera. Obično dijeta traje četiri tjedna, sa točno određenim dnevnim menijem. S obzirom na zastupljenost svih vrsta namirnica, može se kao način ishrane, a sa eventualnim izmjenama, koristiti i nakon četiri tjedna.
To su samo neke vrste dijeta za mršavljenje koje možete izabrati ako želite skinuti višak kilograma. No, u slučaju da se ne možete odlučiti niti za jednu od tih dijeta, razmislite o ovih nekoliko savjeta koji će vam sigurno pomoći pri mršavljenju, ali i kasnije, kada želite zadržati postignutu liniju.
1. Smanjite upotrebu šećera i slatkiša, slatkih sokova, sladoleda.
2. Smanjite potrošnju ulja, kao i hranu sa visokim postotkom masnoća (kobasice, trajne salame, govedina, čvarci).
3. Jedite više voća i povrća, uz oprez konzumiranja oraha, badema, kikirikija.
4. Ne jedite iza 20 sati.
5. Pijte puno vode i biljnog čaja.
6. Smanjite upotrebu mesa i drugih jela sa visokim postotkom masnoća (salame, pršuta, masni sirevi, svinjetina), a izaberite ono sa manjim postotkom masnoća, kao npr. piletina, teletina, puretina, kunić, sveži kravlji sir. Bar jednom u deset dana neka vam izvor bjelančevina budu soja, grah,leća, grašak.
7. Povećajte konzumiranje svih vrsta riba, rakova i školjaka, barem jednom tjedno.
8. Ubacite bar dva bezmesna dana u tjednu.
9. Svakako ubacite vježbanje ujutro ili uvečer u svom domu, ali to može biti i šetnja, lagano trčanje ili bilo koji drugi oblik rekreacije i izvan kuće.
10. Ne izbacujte kruh, osim, naravno, bijeli, kojeg zamijenite crnim ili integralnim.
