Sljepoća

Sljepoća (amauroza) znači gubitak vida. Potpuna sljepoća je u kojem osoba ne raspoznaje svjetlo od tame na oba oka, slijepo može biti i samo jedno oko…

Dijete se može roditi slijepo zbog različitih poremećaja u razvitku oka: manjak oka, nedovoljno razvijeno oko, manjak pojedinih i za vid bitnih dijelova oka. Takvi poremećaji mogu nastati ako majka u trudnoći preboli neke zarazne bolesti, naročito one koje su uzrokovane virusima, npr. rubeolu. Sljepoća može biti i nasljedna, naslijeđena od roditelja. Sljepoća je mnogo češće posljedica bolesti koje nastaju nakon rođenja djeteta. Nekada je najčešći uzrok sljepoće bila gonoreja oka.

To je gnojna upala oka s čirom na rožnici. Dijete se zarazilo već pri porodu od majke koja je bolovala od gonoreje (tripera). Otkada je uvedeno preventivno kapanje u oči lijeka koji uništava uzročnika bolesti, broj slijepih osoba naglo je opao. I druge zarazne bolesti bile su čest uzrok sljepoće: tuberkuloza, trahom, sifilis. U civiliziranim zemljama zarazne bolesti nisu značajan uzrok sljepoće.

Nagla sljepoća, koja dolazi potpuno iznenada, kao “grom iz vedra neba”, uglavnom zahvaća jedno oko. Posljedica je povreda oka, ili povreda u glavnoj krvnoj žili koja opskrbljuje krvlju najvažniji dio oka – mrežnicu. Ako se ta arterija zatvori krvnim ugruškom ili nekim drugim stranim tijelom kao mjehurićem zraka, kapljicama masti, nakupinama stanica, tada stanice mrežnice ostanu bez kisika i sljepoća može nastati trenutačno.

Sljepoća – glaukom

Naglu sljepoću, obično za nekoliko minuta, može izazvati naglo povišenje tlaka unutar oka, tj. akutni glaukom.

Nagao gubitak vida može istovremeno zahvatiti oba oka. No, to se osim povreda ne zbiva u jednom trenutku, nego se razvija postepenije kroz više minuta pa i sati. To mogu biti gnojne upale dubljih dijelova oka ili upala najosjetljivijega dijela – mrežnice (retinitis).

Nagao gubitak vida na jednom oku, mnogo češće na oba, može nastati i uz potpuno zdrave oči. Takva sljepoća nastaje “na živčanoj bazi” i javlja se prilikom histeričnoga napadaja. Nakon sukoba ili jakoga uzrujavanja može nastati potpuna sljepoća praćena drugim znakovima histerije: grčenjem tijela, krikovima, klijenutima ruku i nogu, gubitkom sluha. Sljepoća je najčešće potpuna. Traje obično kratko, nekoliko sati do nekoliko dana, u rijetkim slučajevima mjesecima pa i godinama, histerična sljepoća može se javiti u djece.

Danas je najčešći uzrok sljepoće dugotrajan, kroničan, rjeđe akutan glaukom. Sljepoća često nastaje kao posljedica otrovanja špiritom ili drvenom žestom (metilni alkohol ili metanol), teža otrovanja redovito dovode do sljepoće.

Može nastati zbog bolesti mozga: tumora, krvarenja u mozgu, takva oštećenja mozga nastaju kod nekih zaraznih bolesti: šarlaha, difterije, upale pluća, dizenterije.

Oslijepiti se može i zbog bolesti bubrega. Kada bubrezi prestaju raditi, u tijelu se nakupljaju otpadne tvari koje organizam ne može odstraniti. Takvo bolesno stanje naziva se uremija.

Sljepoća pri zdravim očima ne mora biti samo na histeričnoj osnovi. Postoji tzv. duševna sljepoća, koja nastaje onda kada su oštećeni oni dijelovi mozga koji su odgovorni za vid. Duševna sljepoća nastaje kada je oštećen vidni centar u zatiljnom dijelu mozga (optička agnozija). Takva osoba ima zdrave oči, može vidjeti predmet, ali ga ne prepoznaje i ne zna njegovo značenje. Poremećaj vida može biti i takav da se mogu shvatiti pojedinosti, ali se ne mogu povezati u razumljivu, logičnu cjelinu.

Sljepoća noću

Noćna sljepoća (hemeralopija) u narodu se naziva “kokošje sljepilo” vid je jako smanjen, a može i potpuno nestati, danju, kada ima dovoljno svjetla, vid je normalan.

Osobe koje boluju od te bolesti počinju se tužiti na tegobe tek navečer. Koji put ih se prepozna po tome jer se stalno žale da im je “svjetlo preslabo”, da su “žarulje preslabe”, da “svjetiljka slabo gori”.

Najčešći je pomanjkanje vitamina A. S obzirom na to što u normalnoj hrani ima dosta toga vitamina, noćno sljepilo javlja se uglavnom za vrijeme gladi, zbog pretjeranih i loših dijeta i, vrlo rijetko, u proljeće zbog pomanjkanja vitamina A u zimskoj hrani.

Noćno sljepilo može se izliječiti za nekoliko sati hranom koja je bogata vitaminom A. Injekcijama toga vitamina izlječenje nastupa za nekoliko minuta.

Najviše vitamina A ima u jetri, koja je u tijelu rezervoar toga vitamina. Već su stari narodi upotrebljavali jetru kao lijek za postizanje dobroga vida i za liječenje drugih bolesti oka. Osim u jetri, vitamina A ima mnogo u mrkvi, peršunu i špinatu, čak 10 puta više nego u maslacu.

Manjak vitamina A najčešći je uzrok bolesti, vrlo rijetko može se javiti kod nekih nasljednih bolesti i otrovanja nikotinom. Noćno sljepilo može biti i prvi znak vrlo rijetkoga degenerativnog oboljenja mrežnice (retinitis pigmentoza), može se pojaviti i kod nekih oblika zamućenja leće.

Sljepoća za boje

Oko raspoznaje mnogo različitih boja. Za raspoznavanje boja odgovorne su posebne stanice koje se nalaze u mrežnici oka, tzv. čunjići. Čunjići “osjećaju” samo tri osnovne boje: crvenu, zelenu i plavu. Sve ostale boje koje čovjek vidi nastaju miješanjem tih triju osnovnih boja. Ako u oku manjkaju čunjići osjetljivi za neku boju, ta se boja ne može razlikovati, “razumjeti”.

Postoje stečene ili nasljedne bolesti praćene sljepoćom za sve boje ili, što je češće, samo za pojedine. Općenito, sljepoća za boje naziva se daltonizam, prema Daltonu, engleskom kemičaru i fizičaru koji je prvi opisao tu pojavu.

Osoba koja je potpuno slijepa za sve boje naziva se monokromat. Neraspoznavanje crvene boje naziva protanopija, zelene deuteranopija, a plave tritanopija. Najčešća je sljepoća za crvenu i zelenu boju. Mnoge osobe nisu svjesne svoje sljepoće za boju. Ta mana oka često se slučajno otkriva prilikom liječničkog pregleda. Raspoznavanje boja važno je u mnogim zanimanjima, npr. u prometu.

Postoje posebne tablice da bi se ustanovila sljepoća za pojedine boje. Tablice su načinjene od mozaika, ispremiješanih točkica različitih veličina i boja. Čitanje brojeva s takvih tablica je različito, ovisi o tome za koju je boju osoba slijepa. Postoje i posebni aparati radi točnoga određivanja daltonizma.