Soja je jednogodišnja biljka sa mahunama u kojima se nalazi 2 do 5 okruglih zrna, žute, žuto zelene ili smeđe boje. Zrno sadrži 36 do 40 procenata proteina, 15 do 23 procenta ulja, blizu 34 procenta ugljenih hidrata, 3 do 6 procenta mineralnih materija i znatan broj vitamina.
Soja je izuzetno hranjiva biljka i često se koristi u raznim oblicima, uključujući sojino zrnevlje, tofu, sojino mlijeko, sojine ljuspice i sojino brašno.
Da li je soja zdrava?
Sojino zrno veoma je bogato proteinima, vitaminima i mineralima, pa su i proizvodi koji se dobivaju njegovom preradom, bogat izvor ovih sastojaka. Proizvodi od soje ne mogu biti zamjena za druge vrijedne prehrambene artikle, pogotovo ne za namirnice životinjskog porijekla (meso, mlijeko, jaja, riba), već se smatraju za namirnicu koja ima svoje ravnopravno mjesto u ishrani.
Soja lecitin je prirodna materija izvrsnih osobina, ali manje poznata širem krugu ljudi. Njegovi glavni sastojci su kolin i inozitol u obliku fosfatidilkolina. Kolin igra ključnu ulogu u izgradnji strukture bioloških opni (membrana) i često se veže za vitamine. Inozitol se u manjoj ili većoj količini nalazi u namirnicama biljnog porijekla, a soja ga sadrži u izobilju. Ljudski mozak deponuje veće količine inozitola. Kolin i inozitol se po funkciji smatraju katalizatorima i razgrađivačima masti.
Lecitin snižava nivo kolesterola, pročišćava zidove krvnih žila i pojačava rad srčanog mišića. Kako naša standardna prehrana sadrži znatno veću količinu masti od optimalne, skoro svaki čovjek ima povećane potrebe za lecitinom. Drugo važno djelovanje lecitina je da u većoj meri smanjuje ili čak u potpunosti uklanja bolove u zglobovima.
Redovno uzimanje lecitina omogućava osobama koje pate od bolesti zglobova aktivnosti koje zbog bolova ne bi mogle izvršavati. Lecitin uz navedena svojstva u velikoj mjeri koristi ljudima osjetljivim na promjenu vremena. Uzimanje lecitina je neophodno kod sportista čiji je učinak umanjen zbog bolova u zglobovima.
Lecitin daje kosi zdravu boju i smanjuje opadanje. Pomoću lecitina može se spriječiti nastanak ekcema. Lecitin pojačava moć koncentracije i pamćenja i djeluje umirujuće na živčani sistem. Među vitaminima posebno su zastupljeni vitamini B grupe, vitamin E i drugi. Od minerala tu su kalcij, fosfor, magnezij, željezo i drugi.
Soja u prehrani
Soja je posebno korisna u ishrani dijabetičara, obezbjeđuje dovoljno kalorija i proteina, ali i prilikom prolaska kroz crijeva omogućava manju apsorpciju ugljenih hidrata. Ova namirnica je, bez sumnje, vrlo korisna, ali je teško prihvaćamo u svakodnevnoj ishrani. Upotreba proizvoda od soje u ishrani zdravih ljudi zbog toga ima dijetetsko i preventivno djelovanje. Soja se, također, preporučuju za ishranu osoba oboljelih od šećerne bolesti, povećanog krvnog pritiska i nekih oboljenja jetre.
Danas postoji veliko interesovanje za soju ne samo zbog toga što ona može da bude zamjena za meso, a neusporedivo je jeftinija od njega, već i zbog toga što predstavlja bogat izvor zaštitnih materija i biljnih vlakana što nedostaje u ishrani suvremenog čovjeka.
Soja nutritivna vrijednost
Glavna karakteristika sojinog zrna i ono što soju izdvaja od ostalih mahunarki je visok sadržaj puno vrijednih proteina. Sojino zrno je namirnica biljnog porijekla koja sadrži sedam aminokiselina bez kojih organizam ne bi mogao da opstane. Sojine bjelančevine su potpuno jednake bjelančevinama životinjskog porijekla. Što se masnoća tiče, soja daleko nadmašuje masnoće životinjskog porekla.
Na 100 grama, soja sadrži 7 g vode, povoljan odnos masnih kiselina (3 g zasićenih, 4 g mononezasićenih i 12 g polinezasićenih – 11 g linolne) i celuloznih (biljnih) vlakana 5 g.
Od ugljenih hidrata sadrži polisaharid dekstrin koji ima veliku ulogu u ishrani dijabetičara jer ne dozvoljava da se naglo poveća sadržaj glukoze u krvi. Soja ne sadrži kolesterol i gotovo nijednu od relativno teže svarljivih masnih kiselina (zasićene) koje se nalaze u svim životinjskim namirnicama. Ona je odličan izvor lecitina i vitamine E. Ovi prirodni antioskidansi sprečavaju oksidaciju LDL kolesterola. Soja je bogata i magnezijem, koji igra važnu ulogu u funkcioniranju kostiju, srca i arterija.
Pozitivni efekti soje na zdravlje
Soja ima mnoge pozitivne efekte na zdravlje koji potiču od kvaliteta sojinih proteina i izoflavona genisteina i daidzeina. Soja poboljšava zdravlje kostiju: proizvodi od soje, poput mlijeka, ne sadrže mnogo kalcija, ali sojini izoflavoni mogu da pomognu u smanjenju rizika od osteoporoze.
Nekoliko istraživanja sugerira da sojini izoflavoni mogu da budu faktor koji pomaže u prevenciji smanjenja koštane mase. Izoflavon genistein izgleda da inhibira lomljenje kostiju i ima efekat sličan efektu estrogena na održavanje koštanog tkiva.
Soja indirektno poboljšava zdravlje kostiju. Ishrana bogata životinjskim proteinima utiče na veće izlučivanje kalcija iz organizma. Ako umjesto proteina životinjskog porijekla koristite soju (i njene proteine) spriječit ćete gubitak kalcija iz kostiju.
Soja smanjuje simptome koji se javljaju u menopauzi: epidemiolozi su dokazali da azijske žene manje pate od valunga i noćnog znojenja u poređenju sa ženama sa Zapada. Simptomi koji se javljaju u menopauzi uzrokovani su niskim nivoom estrogena. Estrogen igra značajnu ulogu u kontroli temperature tijela. Izoflavoni soje djeluju poput estrogena i na taj način kontroliraju ove simptome.
Soja smanjuje rizik od srčanih bolesti: u zemljama u kojima se soja redovno koristi u ishrani, niži je nivo obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Istraživači smatraju da soja pomaže u prevenciji srčanih bolesti tako što smanjuje ukupnu količinu kolesterola, prevenirajući pojavu zakrečenja krvnih sudova. I ovi pozitivni efekti se pripisuju sojinim izoflavonima. Genistein također može da utiče na povećanje fleksibilnosti krvnih sudova.
Soja pomaže u borbi protiv nekih vrsta kancera: nekoliko studija pokazuje da redovno konzumiranje soje može da pomogne u borbi protiv kancera koji su u vezi sa nivoom hormona, kao što su rak dojke, prostate, debelog crijeva.
Alergija na soju
Alergija na soju predstavlja odgovor imunog sistema na soju, za koji organizam pogrešno vjeruje da je štetna. Jednom kada imuni sistem “odluči” da je soja štetna, on formira specifična antitijela na nju. Sljedeći put kada alergična osoba pojede neki proizvod od soje, imuni sistem ispušta veliku količinu kemikalija, uključujući i histamin, da bi zaštitio organizam. Ovim kemijskim procesima se aktiviraju simptomi tipični za alergiju, koji utiču na respiratorni i gastrointestinalni trakt, kožu ili kardiovaskularni sistem. Oko 0,5% ljudi je alergično na soju.
Simptomi alergije na soju: akne, angioedem, rinitis, anafilaksis (anaphylaxis), astma, atonični dermatitis, bronhospazam, čir, kolitis, konjuktivitis, dijareja, dispneja, ekcem, enterokolitis, groznica, svrab, larginalni (grkljanski) edem, letargija, koprivnjača, povraćanje. Ljudi koji su alergični na soju, često su alergični i na: kikiriki, grašak, pšenicu, raž, ječam.
Kako izbjeći alergiju na soju? Ako je ikako moguće, dojite bebu prvih šest mjeseci. Izbjegavajte da dajete čvrstu hranu bebi mlađoj od 6 mjeseci, pa i nešto starijoj.
Izbjegavajte kravlje mlijeko, pšenicu, jaja, kikiriki, ribu, tokom prve godine djetetovog života.
Umjereno konzumirajte soju
Zdrava ishrana znači skromnost i uravnoteženost. Stoga nemojte soju jesti u neograničenim količinama, jer možete načiniti više štete nego dobra. Nefermentirana soja (i drugi legumi) sadrže fitonsku kiselinu, prekomjerno konzumiranje soje može da smanji sposobnost organizma da apsorbuje minerale. U Japanu je prosječna dnevna porcija soje 7 g. Povremeno konzumiranje (2-3 puta nedjeljno) skromne količine soje dobrog kvaliteta, organskog porekla, ne može da uzrokuje nikakve probleme, što više može da ima samo koristi.
Soja za menopauzu
Soja je jedan od najbogatijih izvora supstanci pod imenom fitoestrogeni. Fitoestrogeni se spajaju sa receptorima estrogena i tako podražavaju efekte pravog estrogena. Žene koje pate od simptoma menopauze mogu da otkriju da povećana količina soje u ishrani može da pomogne (do 7 g dnevno). Ima istraživača koji smatraju da konzumiranje sojinog umjesto kravljeg mlijeka može da smanji rizik od raka dojke. U knjizi Vaš život je u vašim rukama, dr Džejn Plan kaže da ishrana bogata organski gajenom sojom i izbjegavanje mlijeka životinjskog porijekla, predstavlja osnovu za prevenciju ponovne pojave malignih ćelija.
Soja za djeca
Soja nije idealna zamjena za majčino mlijeko. Zato se ne preporučuju bebama. Skorašnja istraživanja su pokazala da ako hranite bebu sojinom mlijekom, dijete ima veći rizik da kasnije ima problema sa štitastom žlijezdom.
Ljudi koji bi trebalo da izbjegavaju proizvode od soje su ljudi sa problemom sa tiroideom, problemima sa probavom (problemi sa stolicom, nadutost, iritirana crijeva) ili znakovima kao što su pojačano lučenje sluzi, tumori, ciste, trebalo bi definitivno da izbjegavaju soju ili da konzumiraju samo male količine, povremeno.
