Bolesti srca i krvnih žila ili srčane bolesti predstavljaju jedan od najvećih medicinskih problema suvremenog svijeta i jedan su od vodećih uzroka smrtnosti u razvijenim zemljama. Svaki drugi stanovnik industrijaliziranog svijeta umire od bolesti srca i krvnih žila, koje su „ubojica broj jedan“ suvremenog čovjeka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umire oko 17 milijuna ljudi, od čega u Europi pet milijuna.
Srčane bolesti ili bolesti srca se odnose na širok spektar bolesti povezanih sa srcem. Među različitim vrstama srčanih bolesti, koronarna bolest čini glavni udio u smrtnosti. Bolest nastaje kada se slojevi kolesterola talože na unutarnjoj stjenci koronarnih arterija i sužavaju lumen arterija. Proces smanjuje dotok krvi u srčani mišić i uzrokuje bol u prsima pri naporu poznatu kao angina.
Kako radi srce? Ljudsko srce je jaka mišićna pumpa malo veća od šake, težine oko 300 grama. Prosječno srce svaki dan kuca 100.000 puta i pri tome istisne 7.560 litara krvi. Tokom 70 godina života čovjeka, prosječno srce otkuca preko 2,5 milijardi puta. Srce pumpa krv kroz krvotok. Krvožilni sustav je mreža elastičnih cijevi – krvnih žila, koja pronosi krv kroz tijelo. Dijelovi te mreže su: srce, pluća, arterije, arteriole, kapilare i vene. Arterije prenose kisik i hranjive tvari u sve dijelove tijela. Vene vraćaju osiromašenu krv s perifernih dijelova organizma natrag u srce i pluća. Kad bi se sve krvne žile povezale u jednu, ta bi bila dugačka oko 96.000 kilometara. To je dovoljno da se okruži Zemlja dva puta.
Srčane bolesti i simptomi
S obzirom na to da srčane bolesti imaju različite simptome koji mogu usmjeriti pažnju na zdravlje srca i krvnih žila te ukazati da možda nešto nije u redu s kardiovaskularnim sistemom. Osobe s koronarnom srčanom bolešću mogu osjetiti centralnu bol u prsima, koja se pojačava naporom i ublažava mirovanjem. Bol se može širiti u ruku, rame, vrat i čeljust. Jačeg je intenziteta i dužeg trajanja kod srčanog udara. Ostali simptomi koji prate srčane bolesti su lupanje srca, vrtoglavicu, znojenje, mučninu i slabost. Može biti povezano s nedostatkom daha i bilateralnim oticanjem nogu kada je pacijent u zatajenju srca.
Postoje mnogi faktori rizika za koronarnu bolest srca i mnogi od njih se mogu spriječiti ili liječiti. Oni uključuju hipertenziju, hiperlipidemiju, pušenje, dijabetes, pretilost, nedostatak tjelesne aktivnosti i kronični stres.
Najčešće bolesti srca
Srčane bolesti su širok spektar oboljenja koja pogađaju srce. Evo nekoliko najčešćih bolesti srca:
Koronarna arterijska bolest (KAB): Ova bolest nastaje kada su koronarne arterije koje snabdijevaju srce krvlju sužene ili blokirane. To može izazvati srčani udar ili anginu (bol u grudima).
Infarkt miokarda (srčani udar): Srčani udar se događa kada se dotok krvi u dio srčanog mišića prekine, obično zbog začepljenja koronarnih arterija. To dovodi do oštećenja srčanog mišića.
Hipertenzija (povišen krvni pritisak): Visok krvni pritisak opterećuje srce i krvne sudove, povećavajući rizik od srčanih bolesti, srčanog udara i moždanog udara.
Zatajenje srca: Ovo stanje nastaje kada srce ne može efikasno pumpati dovoljno krvi da zadovolji potrebe organizma. Može biti posljedica drugih srčanih bolesti.
Aritmije: Ovo su nepravilnosti u ritmu srčanih otkucaja. Mogu uzrokovati palpitacije (osjećaj lupanja srca), nesvjesticu ili, u težim slučajevima, ozbiljne komplikacije.
Klasična angina: To je bol u grudima ili nelagoda koja se javlja kada srce ne dobija dovoljno krvi. Obično se pojavljuje tokom fizičke aktivnosti ili stresa.
Reumatska groznica: Ova bolest može oštetiti srčane zaliske i srčani mišić. Obično je posljedica ne liječene streptokokne infekcije grla.
Kardiomiopatija: Ovo je grupa bolesti koje utiču na srčani mišić, što dovodi do smanjenja sposobnosti srca da pumpa krv efikasno.
Kongenitalne srčane mane: Ove su srčane abnormalnosti prisutne od rođenja i mogu uključivati defekte srčanih zalistaka, zidova ili krvnih sudova.
Perikarditis: Ova bolest uključuje upalu perikarda, tankog sloja tkiva oko srca. Može uzrokovati bol u grudima i druge simptome.
Srčane bolesti i prehrana
Prehrana igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja srca, prevenciji srčanih bolesti, kao i podršci tokom liječenja srčanih problema.
Evo nekoliko smjernica kako zdrava prehrana može pomoći u očuvanju srčanog zdravlja:
Smanjite unos zasićenih masti i holesterola. Ograničite unos namirnica koje su bogate zasićenim mastima, poput crvenog mesa, puno masnih mliječnih proizvoda i prerađenih grickalica. Također, smanjite unos hrane bogate holesterolom.
Povećaj te unos nezasićenih masti. Koristite zdrave izvore masti, poput maslinovog ulja, avokada, orašastih plodova i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama.
Povećaj te unos voća i povrća. Voće i povrće su bogati vlaknima, antioksidansima i nutrijentima koji su važni za zdravlje srca. Pokušajte jesti raznoliku paletu različitih vrsta voća i povrća.
Povećaj te unos integralnih žitarica. Integralne žitarice, poput smeđe riže, integralnog hljeba i integralnih žitarica, bogate su vlaknima i mogu pomoći u regulaciji holesterola.
Unosite dovoljno ribe. Riba, posebno ona bogata omega-3 masnim kiselinama poput lososa, skuše i sardina, može pružiti zaštitu od srčanih bolesti.
Smanjite unos soli. Visok unos natrijuma može pridonjeti hipertenziji. Pokušajte smanjiti unos soli i koristiti začinske biljke i začine za poboljšanje ukusa hrane.
Ograničite unos šećera i zasićenih masti. Prerađeni šećeri i zasićene masti mogu doprinjeti gojaznosti i drugim faktorima rizika za srčane bolesti.
Umjereno sa alkoholom. Ako konzumirate alkohol, činite to umjereno. Za žene, to obično znači do jednog pića dnevno, a za muškarce do dva pića dnevno.
Redovno vježbajte: Fizička aktivnost igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja srca. Kombinujte zdravu ishranu sa redovnim vježbanjem kako biste ojačali srce i održali zdravu tjelesnu težinu.
Ovo su najukusnije namirnice za srce
Zanimljive činjenice o srcu koje možda niste znali
Srce napravi 100,000 otkucaja u jednom danu ili 35 milijuna u godini. Tokom prosječnog životnog vijeka ljudsko srce napravi više od 2.5 milijardi otkucaja.
Aorta, najveća krvna žila je u promjeru široka poput vrtnog crijeva. Kapilare, s druge strane, tako su male da ih je potrebno desetak kako bi se izjednačile s debljinom vlasi kose.
U organizmu je oko 5.6 litara krvi koja cirkulira tri puta kroz jednu minutu. U jednome danu krv putuje ukupno 19.000 km. Srce pumpa oko 117 milijuna litara krvi kroz život. A to je dovoljno kako bi se napunila tri supertankera.
Srce je veličine šake. To nije mnogo za posao koji obavlja. U nekih životinja kao što su konji omjer veličine tijela i srca je puno veći. To nam objašnjava zašto su konji tako izdržljivi maratonci.
Srce je također veće u sportaša zbog treninga. Prosječno neutrenirano srce pumpa od 15 do 20 litara krvi po minuti. Vrhunski sportaši mogu imati maksimalni kardio output do skoro 40 litara po minuti. To je golemi protok koji prolazi kroz pumpicu veličine šake!
