Stanica tijela – Objašnjenje kako nastaje rak

Sićušna je, ali zato smišljena i iznenađujuća cjelina prirode. Stanica je kao i mnoge druge male tvorevine veliko umjetničko djelo. Kao što je država sastavljena od brojnih građana, tako je i naše tijelo skladno građeno od stanica.

Kad pomislimo da na zemlji živi sedam milijardi stanovnika. onda je to vrlo malo u poređenju s našim tijelom koje ima oko 30 bilijuna stanica.

Ta čudesna čovječja stanica je samo 0,002 mm velika. Da bismo lakše zamislili čovječju stanicu, usporedimo je s kokošjim jajetom. Izvana je stanična membrana, ispod nje stanična plazma, a unutra leži zaštićena stanična jezgra, najdragocjenija i najvažnija stanična tvorevina. Jezgra je najorganiziraniji dio toga, uistinu malog, organizma.

Izmjena tvari u stanici

Iduće funkcionalno čudo je izmjena tvari stanice, o čemu si istraživači uvijek iznova razbijaju glavu. Premda znamo već mnogo toga o životnoj funkciji stanice, to je tek mali dio onoga što se u stanici stvarno događa.

Znamo da stanica prima bjelančevinaste tvari, šećerne otopine, rastopine soli s različitim mineralima, a odbacuje tvari koje su zapravo otpaci. Još uvijek nije istraženo zašto svaka stanica izabire samo pojedine tvari. Možemo reći da sama vrši izbor tvari.

Bolesna stanica

Kad stroj radi duže vremena bez ulja, zagrije se, pa ako ne čujemo zviždanje i šumljenje pri suhom hodu stroja te o tome ne vodimo računa dodavši odmah ulja, stroj će pretrpjeti nenadoknadivu štetu. Jednako tako i stanica prestane raditi ako joj nedostaju određene tvari ili ih ima premalo.

Ako takav nedostatak traje toliko vremena da stanica potroši sve zalihe, ona oboli. Nedostatak vitamina zovemo avitaminoza. Ako nedostatak pravodobno uvidimo i nadomjestimo tvari koje stanici nedostaju. ona će ozdraviti. Stanica je zdrava, i sve stanice opet dobro rade kao cjelina. U tome se sastoji umjetnost. odnosno sposobnost dobrog liječnika da pravodobno ustanovi nedostatak određene tvari, i da je nadomjesti sredstvima koja štetu poprave.

Degenerirana stanica

Degeneriranu (propalu) stanicu možemo usporediti sa državnim zločincem jer se oboje ponašaju slično. Takve se stanice ne ravnaju više po zakonima stanične cjeline, nego kako se njima sviđa, ne obazirući se na okolinu.

Prije nego čovjek duševno i moralno toliko propadne da postane hladnokrvni ubojica, traje dugo vremena. Jednako je tako i sa stanicom raka koja je u biti propala stanica. Ona također živi kao zločinac, na račun drugih, uništavajući bezobzirno sve što joj je na putu.

Gdje je uzrok da se zdrava stanica promijeni u stanicu raka? Kakvi krivi kompleksni događaji i škodljivi utjecaji daju povod da se stanica tako grozno degenerira? Danas još ne poznajemo sve uzroke koji mogu dovesti do promjene (mutacije), zbog koje normalna stanica postaje divovska stanica raka. Istodobnim opažanjima i iskustvima ustanovljeni su mnogi utjecaji.

Poznati uzroci

Mnogi uzroci zajedno djeluju kao veliko opterećenje zdrave stanice, tako dugo dok ona ne popusti. Time ona ispada iz harmonične funkcije stanične zajednice, izrodi se i ponaša kao zloćudna ili maligna stanica.

1. Dispozicija ili sklonost ima važnu ulogu u oboljenju stanice, a ona može biti nasljedna. Pri pametnom načinu življenja nije to bezuvjetni uzrok oboljenju od raka.

2. Kriva prehrana koja zbog suvremene hrane s tekuće vrpce remeti biološku ravnotežu u tijelu i tako vrlo štetno djeluje na sve stanice.

a) Bitnu ulogu ima pri tome preobilna količina bjelančevina u hrani, većinom onih manje vrijednih.

b) Problem masnoće dosta pridonosi nastanku raka. Osobito rđavo djeluju životinjske masti sa malo nezasićenih masnih kiselina.

c) Smetnje u izmjeni mineralnih tvari također djeluju na degeneraciju stanica. One nastaju od denaturirane hrane.

d) Avitaminoza i nedostatak drugih vitalnih tvari utječu na uzroke koji izazivaju rak. Međutim, to još nije znanstveno dokazano.

e) Kronični zatvor stolice i druge probavne smetnje također su štetne.

3. Nedostatak kisika ima važnu ulogu u nastanku raka. Iskustva pokazuju da ljudi, koji se dosta gibaju na svježem zraku, rjeđe oboljevaju od raka nego oni koji moraju raditi u zatvorenim prostorijama. Bilo bi također mnogo bolje da se više šećemo po šumi, nego sjedjeti u lokalu za stalnim stolom, gledati u televizor i raspravljati.

4. Otrovne plinove i radioaktivna zračenja, kojima je danas zrak većinom zagađen, ubrajamo među jake kancerogene činioce, tj. uzroke koji izazivaju rak.

5 Kemijske tvari u hrani djeluju, kao što je već dokazano, kancerogeno. Boje, mirisi i sredstva za konzerviranje jači su stanični otrovi nego se u prošlosti mislilo. Zbog toga su ih vlade nekih država zabranile.

6. Razni lijekovi, kemoterapeutici, osobito iz katranovih derivata, također pridonose degeneraciji stanice.

7. Otrovi za prskanje bilja, voća i povrća, koje Često i nepromišljeno upotrebljavamo, ostaju na biljkama i mi ih jedemo. Arsen, bakar, olovo i slični, strašniji su nego što mislimo.

8. Umjetna gnojiva čak remete biološku ravnotežu bilja. Ako se moramo duže vremena hraniti plodovima takva bilja, razore biološku ravnotežu i u čovjeka.

9. Otvrdnula i skvrčena tkiva jako remete izmjenu tvari u stanicama, koja se odvija sporije, pa sve to mnogo pridonosi nastanku karcinoma. Stoga su redovne vježbe za rasterećenje i opuštanje izvrsno zaštitno sredstvo. Brazgotine, bradavice i slično, treba uvijek dobro promatrati, i ne smijemo ih nikad dražiti grebenjem.

10. Najjači utjecaj za razvoj raka uvriježen je duboko u nama i našem životu, a uzrok su mu brige i srdžba. Brige i srdžba škode jetri. Već je više puta dokazano da je upravo to bilo uzrok oboljenju od raka. Duševni pritisak koji traje duže vrijeme, ošteti stanicu tako jako kao ni jedna druga stvar. Životni uvjeti stanice su u takvom stanju jače pogođeni, nego što je pogode svi spomenuti uzroci zajedno.

Rak — strava

Dok učenjaci raspravljaju o uzrocima zbog kojih nastaje rak, umire od raka sve više milijuna ljudi. Neki istraživači misle da je uzročnik te bolesti virus. Oni gledaju na rak kao na lokalnu bolest jedne skupine stanica.

Drugi pak znanstvenici grčevito zastupaju uvjerenje da je rak opća bolest. Virusi mogu, doduše, imati određenu ulogu pri nastajanju te bolesti, no ipak se čini da istraživači koji rak označavaju kao opću bolest nisu ništa bliže istini od drugih.

Mišljenje da je rak bolest civilizacije, snažno potkrepljuju proučavanja primitivnih naroda, pokazujući da je rak u njih gotovo potpuno nepoznat. Ne postoji samo jedan uzrok raka, nego ih ima više, ukratko, to je djelo kompleksnog zbivanja.

Pitanje bez odgovora

Do danas nije ni histologija, ni najmodernija ultra ili elektronska mikroskopija riješila pitanja, kako iz zdrave stanice nastane rak-stanica. Upravo stoga je teško postaviti pravovremenu dijagnozu raka. Zato, kao i zbog predavanja koja pitanja raka pojednostavljuju, idu žene koje su prošle četrdeset godina života uvijek ponovno k svome liječniku na kontrolu.

On ih iz godine u godinu smiruje da nema razloga za strah i da su zdrave. Usprkos tim kontrolama može žena iznenada opaziti otvrdnuće i ode na kontrolu k specijalisti. Tu, pak, čuje prijekor: “Zašto niste prije došli?” Žena mu objasni da ju je kućni liječnik već godinama kontrolirao, što još više zabrine specijalistu. Da, rak je i za izvrsnog liječnika opće prakse teški problem, i često se i uzaludno trudi da bi ga na vrijeme otkrio.

Daljnja zagonetka

Često savjesni liječnici stoje pred zagonetkom koju ne mogu objasniti. Dogodi se da teškom bolesniku od raka najednom bolest krene na bolje. Može se dogoditi i obratno, da se iznenada bolest pogorša, i nikakvim sredstvom ne možemo zaustaviti njen brzi tok. I najbolji kirurg je bespomoćan.

To su teške drame koje nas pogađaju, a nemamo načina da ih izbjegnemo. Za sve nas bilo bi dobro kad bismo imali prirodni lijek koji bi pomagao i u tim slučajevima. Ni najbolji stručnjak ne pozna takav lijek.

Moramo dodati da poznamo neka dobra sredstva koja su mnogim ljudima olakšala bolest, no, na žalost, specifično sredstvo protiv raka nemamo. Možemo se nadati da će se u budućnosti i protiv te bolesti naći lijek, jer se znanstvenici čitavog svijeta trude da bi pronašli takav lijek.