Suncokret blagoslovljeni cvijet, kao namirnica i kao lijek

Predivan žuti suncokret cvijet koji nas uveseljava u ljetnim mjesecima odavna je smatran simbolom radosti i života. Kroz povijest razne kulture proglašavale su ga simbolom boga Sunca jer u rano jutro svoje cvjetove okreće prema Suncu koje se rađa. No, suncokret cvijet je više od ukrasne biljke. On nam daje visokovrijedne sjemenke bogate E vitaminom iz kojih se proizvodi ulje. Koristi se i u narodnoj medicini kao lijek u slučaju upale grla, dušnika i krajnika.

Suncokret (Helianthus annuus) ili podunac, đirasol, tornizol, čije botaničko ime Helianthus potječe od grčkih riječi helios (sunce) i anthos (cvijet) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika, najveća i jedna od najomiljenijih biljaka iz te porodice. Može doseči visinu i do četiri metra. Korijen mu je čupav i vlaknast, te tvori mnoštvo prostranih korjenčiča, a može prodrijeti u dubinu do 3 m. Zbog dubokog korijenja i sposobnosti da upije vodu i štetne tvari, suncokret se često koristi za isušivanje močvarnog tla i čišćenje zagađenog tla kao što su otpadne vode, olova i radioaktivnih tvari.

Stabljika izrasta iz korijena kao razgranata ili jednostavna, svijetlozelena, ispunjena prozirnom srčikom. Listovi su krupni, pojedinačni, s dugim drškama i srcoliki. Na stablu se obično razvija 20-25 listova. Cvate od lipnja do rujna, a veliki glavičasti cvatovi razvijaju se pojedinačno na vrhovima stabljike i ogranaka. Središte glavice čine sitni žutosmeđi ili crvenosmeđi cjevasti cvjetovi, a okružuju ih žute jezičaste latice, duge i do 10 cm. Postoje dvije vrste cvjetova: krupni jezičasti cvjetovi formiraju žuti vijenac, a cjevasti sitni cvjetovi formiraju plod. Iz središnjih cvjetova suncokreta razvijaju se ovalni i plosnati, crni ili prošarani plodovi. Unutar svakog ploda nalazi se po jedna svijetlosiva sjemenka, bogata biljnim mastima, vitaminima, bjelančevinama, mineralima i balastnim tvarima. Zreli suncokret može sadržavati i do pola kilograma sjemena.

Simbolika suncokreta – Simbol svjetlosti i plodnosti

Suncokret potiče s jugozapada Sjeverne Amerike, iz Perua i Meksika. Još hiljadu godina prije Krista uzgajali su ga sjevenoamerički Indijanci, mljeli sjemenke suncokreta u brašno, dodavali u kruh i radili ulje. Indijanci iz Sjeverne, Srednje i Južne Amerike od svih vrsta sjemena najviše su cijenili upravo sjeme suncokreta. Biljka je postala simbolom boga Sunca jer u rano jutro svoje cvjetove okreće prema Suncu koje se rađa. Po toj karakteristici suncokret je i dobio ime. Maje su štovale suncokret kao simbol svjetlosti i plodnosti, pile su čaj od latica, jele sjemenke, peteljke, listove i latice.

Suncokret već hiljadama godina uzgajaju i Kinez. Stari Grci su suncokret posvetili bogu Heliosu (bog Sunca), a rimski pjesnik Ovidije u Preobražajima spominje mit po kojem je djevojka zaljubljena u boga Apolona bila pretvorena u suncokret. Astečke svećenice boga Sunca su u 15. stoljeću bile krunjene suncokretima. Početkom 16. stoljeća španjolski kršćanski misionari su ga donijeli u Europu jer im se svidio cvijet te su prvi suncokreti procvjetali u madridskim botaničkim vrtovima kao ukrasna biljka. Već u 17. stoljeću suncokret se proširio Europom, a masovni uzgoj počeo je u 18. stoljeću. Najprije u Njemačkoj i Rusiji, a zatim i na zapadu i prema Sredozemlju. No tek 1830. utvrđeno je da ova biljka ima puno više od lijepog izgleda, kada su u južnom dijeli Rusije, u Saratovu prvi put iz suncokretova sjemena iscijedili ulje, što su Indijanci odavno znali.

Suncokret cvijet uzgoj po cijelom svijetu

Od tada do danas Rusija je med: najvećim proizvođačima visokovrijednog suncokretova ulja. U Njemačkoj se suncokret najviše počeo uzgajati tijekom 2. svjetskog rata, a do 1970. bio je iza soje druga glavna sirovina za hranu i ulje. Danas se suncokret uzgaja po cijelom svijetu, najviše u Rusiji, Francuskoj i južnoj Europi, kao stočna hrana, za proizvodnju biljnog ulja, ali i kao ukrasna biljka. Danas je poznat kao kultura sunčanih, toplih i periodično suhih staništa. Od ukupne proizvodnje svih uljarica, na suncokret otpada 90-95%.

Cijeđenjem sjemena dobivaju se ulje i uljene pogače koje se koriste za stočnu hranu, kao vrlo kvalitetna energetska hrana. Danas su poznate mnoge sorte suncokreta, koje se uzgajaju za proizvodnju ulja i one koje daju obilnu zelenu masu koja se koristi kao zelena stočna hrana za silažu. Za proizvodnju ulja postoje dvije vrste sjemena. Sitno crno sjeme daje ulje visoke kvalitete a krupno sivo-crno sjeme s bijelim prugama služi za jelo. Sjeme suncokreta sadrži u 100 grama 25 gram bjelančevina, 42 grama masti, 1 gram ugljikohidrata i 4 grama biljnih vlakana. Energetska vrijednost iznosi 2450 kj (585 kcal). Sadrži: vitamin A, vitamine grupe B, vitamin E, a od minerala kalij, fosfor, željezo i natrij.

Suncokret cvijet najbolji izvor E vitamina

Od najranije povijesti čovječanstva sjeme biljaka smatra se najvažnijim i najboljim namirnicama. Suncokret cvijet sadrži skoro 23% bjelančevina sve esencijalne aminokiseline su u njemu zastupljene u znatnoj količini. Od masnoća koje se nalaze u suncokretovom sjemenu 50% ih je mnogostruko nezasićenih, od kojih najveći postotak otpada na esencijalnu linolensku masnu kiselinu kao važnu preteču omega 6 masnih kiselina, za koje je poznato da snižavaju razinu kolesterola u krvi. Oleinska kiselina je, kao važna jednostruko nezasićena masna kiselina, također zastupljena u znatnom postotku.

Sjemenke suncokreta imaju veliku hranjivu vrijednost i izuzetno su bogate uljem. Sadrže čak 30-50% ulja, a već 25 grama sjemenki zadovoljava dnevne potrebe organizma za vitaminom E. Suncokret sadrži 50 mg/lOO gr vitamina E, što je veoma važno zbog mnogostruko nezasićenih masnih kiselina koje uz ovaj vitamin, koji je antioksidans, neće stvarati kancerogene slobodne radikale.

Upravo zbog toga je najbolje upotrebljavati neophodne masnoće direktno iz sjemenja. Suncokretove sjemenke su veoma dobar izvor raznih minerala kalcija, fosfora, magnezija, natrija, kalija i željeza, kao i vitamina, naročito B kompleksa i vitamina A. Sve to zajedno s obiljem vitamina E čine ga izvrsnom namirnicom koju bi trebalo redovito koristiti.

U kulinarstvu suncokret ima također značajnu ulogu, a sjemenke su bogate bjelančevinama gotovo jednako kao i odrezak mesa. Osim sirovih sjemenki upotrebljavaju se pripravci od osušenih i prženih sjemenki. Od sjemenki se pripremaju i razni namazi s tofuom ili nekim povrćem. Svojom višestrukom primjenom sjeme suncokreta gotovo je neusporedivo. Idealan je dodatak kruhu i pecivu koji, pored finog okusa, ostaju duže svježi. Preporučuje se kao dodatak punovrijednom doručku sa svježim voćem, uz svježi sir gdje pored okusa, osigurava i biološku vrijednost dnevnih obroka.

Suncokret cvijet možemo upotrijebiti kao korisnu namirnicu u pripremi glavnih jela, kao dodatak juhama, sitno isjeckane i na suho prepržene sjemenke. Cijele sjemenke daju varivu dobar okus i obogaćuju ga bjelančevinama, esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima i mineralima.

Upotrebljavaju se i kao dodatak salatama. U prehrani se dodaju još kolačima, voćnim salatama i drugim slasticama te grickaju kao prepržene sjemenke. Najbolje je koristiti hladno cijeđeno suncokretovo ulje u pripremi salata i povrća. Kod tako proizvedenog ulja ne smanjuje se količina nezasićenih masnih kiselina, od kojih je najvažnija linolna kiselina (65%), što se inače dešava u proizvodnji toplim tehnološkim postupkom.

Kako ljudski organizam ne može stvarati nezasićene masne kiseline, tim je važnije da ih unosimo putem hrane. Samljeveno sjeme se može dodavati različitim jelima: varivima, umacima, može se koristiti i za doručak kao sastavni dic mueslija ili granole. Izmiksan, U2 dodatak vode i začina, može poslužiti kao preljev za pizzu i razna pečena jela. Od njega se mogu pravit hranjivi vegetarijanski sirevi i na mazi, a cjelovite sjemenke se mogu dodavati tijestu prilikom spremanje kruha i raznovrsnih kolača. Osim toga, različita mlijeka od orašasti plodova mogu se tijekom pripreme obogatiti i sjemenkama suncokreta.

Suncokret kroz alternativnu medicinu i narodno liječenje

Od latica suncokreta u narodnoj se medicini priprema čaj i tinktura. Imaju gorkast i sluzav okus i blago mirišu na med, a sadrže antocijanske glikozide, ksantofil, kolin, betain, karotenoide, fitosterine, sapogenine, suncokretovu kiselinu.

U slučaju upale grla, dušnika ili krajnika usta treba ispirati tinkturom suncokreta rastvorenom u vodi jer se pokazala kao veoma djelotvorna. Isto djelovanje postiže se i ako se ispiranje obavi uvarkom od listova ovog cvijeta. Potrebno je da se desetak minuta u jednoj litri vode kuha šaka listova koji su prethodno narezani na pola. Zatim se ostavi pet minuta poklopljeno i procijedi.

Suncokretovo ulje za zdravlje

Iz plodova suncokreta cijedi se ulje suncokreta koje je jednako vrijedno kao i maslinovo, a pogodno je za one bolesnike koji ne smiju konzumirati životinjsku mast. Za razliku od drugih masnoća, suncokretovo ulje je korisno za naš organizam. Ono sadrži masne kiseline koje su važne za zdravlje kivnih žila, ali se pokazalo i efikasnim u snižavanju razine kolesterola u krvi. Ono se preporučuje kod jetrenih i žučnih bolesti te kod čira na želucu.

Ako imate grčeve u nogama, suncokretovo ulje možete upotrijebiti za masažu koja također djeluje na otklanjanje umora iz bolnih ekstremiteta i mnogih bolesti iz organizma. Također djeluje i na povećanje tjelesne snage sve do duboke starosti. Trebali biste mišiće nogu masirati dva do tri puta dnevno jer tek tada pomaže da se grčevi smanje. Na ovaj način možete ublažiti i reumatske bolove i bolove nastale zbog artritisa. Dodavanjem biljnih eteričnih ulja u ulje suncokreta za masažu, dobivamo prvorazredan prirodni lijek.

Brašno od suncokreta

Brašno od sjemena suncokreta pomiješano s vodom nanesite na lice i dekolte i ostavite da odstoji. Poslije par minuta, blagim kružnim pokretima sastružite nanijetu masu sa lica. Ona će vam poslužiti kao piling kojim ćete očistiti vaš ten. Ako vam je koža masna, smjesu pomiješajte s vodom od lavande, a ako imate suhu kožu, onda dodajte nevenovu vodu. Oni koji imaju osetljivu kožu za pripremanje ove smjese trebalo bi da upotrijebe ružinu vodicu.

Lipa i suncokret

U ljekovite svrhe skupljamo cvjetne latice i plodove. Latice suncokreta sušimo ili namačemo u alkoholu za tinkturu, ali ih isto tako možemo pomiješati s lipovim lišćem te ih konzumirati kao čaj, zaslađen medom. Jednu žlicu latica poparimo s 2,5 dl kipuće vode – takav čaj pomaže kod vrućice i gripe. Lipov cvijet djeluje na jačanje otpornosti tijela, dok latice suncokreta snižavaju temperaturu.