Najjači otrov za srce je sve veća žurba u našem suvremenom načinu života. Iako ne napravimo ništa više nego prije, prešlo je u naviku da mnoge poslove, osobito one za strojevima, uradimo u što kraćem vremenu.
U to ulazi još i posvuda skraćeno radno vrijeme. Tako dobiveno slobodno vrijeme ne iskorištavamo za razumno opuštanje i odmor, kao što bismo to mogli kad bismo se posvetili dobroj glazbi, umjetničkom ručnom radu, dopunskom obrazovanju, plodonosnom studiju, ili bilo kojoj omiljenoj temi.
Umjesto toga živimo stalno u žurbi i brzini, a konac tjedna provodimo najradije za volanom automobila. Umjesto da smo odmoreni, mi smo preumoreni. Brza vožnja automobilom je također otrov za srce jer uzrokuje preveliku unutrašnju napetost
Međutim, srcu ne škode samo sve veća brzina i uznemirujuća žurba već i udisanje vrlo škodljivih ispušnih plinova
automobila, osobito olovnog benzina, koji su otrov za srce i žile. Bilo bi mnogo pametnije učiniti kratku, mirnu vožnju do obližnje šume ili planine, i tamo odahnuti šećući po šumi ili lutajući slobodno. To bi bilo zdravo i za naše srce i za žile.
Osvježeni i odmoreni mogli bismo se opet prihvatiti svoga svakidašnjeg posla, a ne da radimo bez volje i interesa jer se u slobodno vrijeme nismo odmorili nego umorili.
U uzaludno iskorištavanje snaga ubrajamo i netočno izračunato vrijeme koje nam treba da dođemo do radnog mjesta. Od kuće moramo poći dosta rano, da se ne bismo gurali u vlaku, tramvaju, ili na autobusnim stajalištima. Čak i vrlo kratko trčanje s torbom, košarom, ili kovčegom, škodi srcu više nego što možemo sebi zamisliti.
Osobito vrlo teški ljudi moraju biti dvostruko oprezni i držati se savjeta koji se krije u ovoj izraci: “Tko polako ide,
dalje dođe”. Međutim, iz čiste navike moramo se gurati i žuriti kao da za nama gori, iako poslije dobijeno vrijeme
potratimo u brbljanju sa susjedom, ili u bezveznom telefoniranju.
U svakom slučaju, to nije mudro. Srce je stroj koji ne možemo bez štete po njega iz normalnog rada natjerati na najveći broj udaraca. Već i mladi ljudi mogu pretjeranim sportom pokvariti srce i dobiti proširenje srca. Moderna sportska natjecanja nisu, na žalost, usmjerena na čistoću i ljepotu stila, nego na prekomjernu brzinu, a upravo taj stalno povišavani tempo krije u sebi opasnost kojoj se natjecatelji bezglavo izlažu.
Osobito za one koji ne treniraju, brzina znači srčani otrov koji može uzrokovati takvu štetu koja se ne da više popraviti.
Upravo spomenuti skraćeni radni tjedan nije koristan za srce koje mora raditi ubrzanim tempom, jer treba obaviti posao u pet dana umjesto u šest. Od skraćenoga radnog dana srce bi imalo samo tada koristi kada bi radilo jednako umjerenim tempom kao i prije.
Izgleda da će tako i biti, i radit će se u starom ritmu jer se već u nekim pogonima žale da ne mogu u pet dana proizvesti dosta robe, što dokazuje da se produktivnost od šest radnih dana ne da zbiti u pet dana. Ako skraćeno radno vrijeme ide na račun radnog tempa, onda je to na štetu i radniku i radnom učinku, svakako i kvaliteti proizvoda.
Pušenje, težak otrov za srce
Idući otrov za srce je pušenje. Toga bi morale biti svjesne osobito žene jer se odnosi prvenstveno na njih. Zašto žene
uopće puše ako pušenje ne znači ništa drugo nego trovanje? Možda hoće time naglasili svoju vrijednost.
Možda je to posljedica modnog hira, jer tko da zaostane za drugim, kad je to postalo moda. Stalna žurba koja uzrokuje psihičku napetost, može također natjerati žene da se rastresu cigaretom. Izmijenjeni odnosi sigurno su pridonijeli tome da su se žene odale tome zlu koje ostavlja teške posljedice, jer činjenica je da je prije 40 godina rijetko koja žena pušila.
Ako je nekoć koja žena posegla za cigaretom, došao je u pitanje njen ugled. Ne možemo poricati da nikotin ne škodi jer on sužava srčane žile i zato je jak otrov za srce, koji djeluje polako ali sigurno.
Velika je šteta što se posljedico pušenja odraze na osjetljivim i zahvaćenim žilama tek poslije 20 – 30 godina. Zato je
teško nekoga pravovremeno uvjeriti da je pušenje štetno. I žene koje su sada počele pušiti, istom će za 20 godina u punoj mjeri osjetiti štetne posljedice pušenja.
Svakako, nikotin škodi i muškarcima, premda je žensko tijelo više ugroženo jer je po prirodi osjetljivije. Treba uzeti u
obzir i to da mnogi muškarci puše manje škodljivu lulu. Štetnost pušenja smanjuju također cigarete s filterom kao i način prerade duhana. Svakako bi bilo pravilnije i lakše čuvati srce dok je još vrijeme.
Samo jedno srce imate
Neprestano moramo biti svjesni da imamo samo jedno srce koje mora za nas čitav život naporno raditi. Čudesno je i to da je srce savršeno sposobno za takav rad. To je veličanstven i skupocjen dar prirode, koji moramo zahvalno cijeniti i čuvati.
Ako naše srce bespotrebno preopterećujemo i uništavamo otrovima, kojih bismo se mogli lako odreći, onda to nije odraz zahvalnosti, tako jeseni našega života pripremamo brzi kraj. Za mnogoga pametnog čovjeka je šteta ako to prekasno spozna, požali i promijeni se.
Međutim, tko se pravovremeno promijeni, može sebi pomoći nekim dobrim lijekom za jačanje srca. Srce jača Crataegus, pripravljen od gloga, a srčane živce Auroforce. Umiruje ga vučja stapka koja je potpuno bezopasan lijek Potječe iz Virginije ali uspijeva i u nas.
Ako istodobno uzimamo još i ulje od pšeničnih klica, naše će se izmučeno i zapušteno srce ubrzo osjećati bolje i jače. Sva dobra prirodna sredstva neće imati trajnog učinka ako budemo srce uvijek iznova izlagali štetnim utjecajima.
