Tajne liječenja pomoći će vam da lakše nego ikada ranije ostanete zdravi, vitalni i jaki. Zasnovane na vrhunskim medicinskim istraživanjima koja se sprovode u vodećim medicinskim institucijama u SAD i inostranstvu, uključujući Nacionalni institut za kancer i Nacionalni institut za ispitivanje starenja.
Tajne liječenja obavještavaju čitaoce o najnovijim i najvažnijim probojima na polju dodataka. Posljednjih godina svjedoci smo prave eksplozije informacija o tome kako vitamini, minerali, ljekovito bilje, hormoni, aminokiseline i drugi dodaci mogu da pomognu u prevenciji bolesti, ali i u održavanju cjelokupnog zdravlja i energije.
Rezultati najnovijih istraživanja, između ostalog, govore o sljedećem:
• Vitamin E je zdrav za srce. Istraživanja koja su u Nacionalnom institutu za proučavanje starenja sprovedena na više od jedanaest hiljada muškaraca i žena, starosti od šezdeset sedam do sto pet godina, pokazala su da je kod onih koji su uzimali dodatak vitamina E vjerojatnoća da će biti pogođeni nekim od srčanih oboljenja upola manja nego kod onih koji nisu koristili nikakve dodatke.
• Kalcij snižava krvni pritisak. Prema obimnom istraživanju zdravlja djece (Framingamova studija o deci), oni koji uzimaju najviše kalcijuma imaju i najniži krvni pritisak. Kod odraslih se pokazalo da kalcijum umanjuje rizik od povišenog krvnog pritiska.
• Folna kiselina štiti od kancera. Vjeruje se da folna kiselina, B-vitamin koji sprečava razvoj defektnih stanja fetusa, odnosno tzv. urođenih nedostataka, pomaže u prevenciji cervikalnog kancera (raka grlića materice).
• Ginko poboljšava funkcioniranje mozga. Ova od davnina poznata ljekovita biljka u stanju je da pojača cirkulaciju krvi kroz cijelo tijelo, uključujući i mozak, a studije su pokazale da može i da poboljša moždane funkcije.
• Glutation podržava imunološki sistem organizma. Ovu aminokiselinu proizvode same ćelije u organizmu. Nedavna istraživanja pokazala su da dodatak glutationa može da pojača imunološki sistem kod starijih osoba, povećavajući na taj način njihovu otpornost prema infekcijama.
Ovo je samo mali izvod iz radova o vitaminima, mineralima, ljekovitom bilju i ostalim dodacima o kojima se piše u knjizi ‘Tajne liječenja‘.
Vrste dodataka su mnogobrojne i različite; neke su vam poznate, a neke možda i nisu. Stoga vam ovdje dajemo kratak opis dodataka o kojima je riječ u Tajnama tečenja, kao i definicije nekih uobičajenih pojmova.
Antioksidanti — Mnogi od dodataka o kojim pišem jesu antioksidanti, supstance koje štite organizam od djelovanja slobodnih radikala. Teoriju o povezanosti antioksidansa sa bolestima razvio je naučnik Denam Harman prije nekoliko decenija. Dr Harman je vjerovao da je starenje zapravo jedna vrsta „rđanja”, i da naša tijela, poput starih kola ostavljenih na kiši, mogu da formiraju hrđu koja im ne dozvoljava da odgovarajuće funkcioniraju. Ta „rđa” je u stvari prouzrokovana izlaganjem kisika. Svima nam je poznato da je kisik neophodan za život i da bi bez njega naš organizam prestao da funkcioniše. Kisik je oruđe metabolizma, pomoću njega ćelije proizvode energiju. Pa ipak, u pogrešnom obliku, kisik može da bude veoma opasan. U procesu stvaranja energije, ćelije proizvode supstance poznate kao slobodni radikali, koje su u stvari vrlo nestabilni atomi kiseonika. Uslijed te svoje nestabilnosti, slobodni radikali su skloni vezivanju sa drugim atomima i, kada se to desi, izazivaju isparavanje energije. U organizmu, slobodni radikali prenose svoju energiju do ćelija tjelesnih tkiva , što može da prouzrokuje velika oštećenja. Ljudski organizam proizvodi mnogo različitih vrsta antioksidanta koji pomažu da se slobodni radikali ukrote prije nego što uspiju da izvrše svoj štetni utjecaj; to su, između ostalih, vitamin E, glutation i koenzim Q-10. Našim starenjem, međutim, proizvodnja antoksidansa u organizmu postepeno jenjava, dozvoljavajući na taj način slobodnim radikalima da divljaju. Vjeruje se da, vremenom, slobodni radikali lagano i podmuklo oštećuju važna tkiva i organe, uključujući tu i naše arterije, srce, hrskavično tkivo zglobova između kostiju, pa čak i naš mozak. Pretpostavlja se da je šteta koju nanose slobodni radikali glavni uzrok mnoštva različitih oboljenja: Alzheimerove bolesti, raka, Parkinsonove bolesti i artritisa. Popunjavajući svoje zalihe antioksidanta, možda ćemo moći da spriječimo aktivnost slobodnih radikala, preduhitravajući na taj način proces starenja i oboljenja povezana sa starenjem.
Fitokemikalije — To je uopćeni termin koji se odnosi na hiljade jedinjenja koja se u prirodnoj formi pojavljuju u namirnicama biljnog porekla i koji uključuje vitamine, minerale i fitoestrogene (supstance slične hormonima), za koje se pokazalo da imaju zaštitno djelovanje protiv određenih čestih bolesti, kao što su rak, srčana oboljenja, dijabetes, visok krvni pritisak, osteoporoza i infekcije. Neke poznatije fitokemikalije su:
• Karotenoidi – Više od šest stotina ovakvih jedinjenja pronađeno je u lisnatom zelenom povrću, voću i povrću narančaste boje, namirnicama kao što su prokelj, dinja, bundeva, mango i breskve. Najpoznatiji karotenoid jeste beta-karotin, ali ima i drugih koji su podjednako važni, uključujući alfa karotin i likopen (nalazi se u paradajzu).
• Bioflavonoidi – Tu spada više od pet stotina jedinjenja koja voću i povrću daju njihovu boju. Nekada se smatralo da su bioflavonoidi tek nešto malo više od obične boje za namirnice, ali danas se mnoga od tih jedinjenja proučavaju u novom svjetlu svojih antikanceroznih svojstava i mogućnosti odbrane organizma od bolesti. Bioflavonoidi se godinama koriste kao prirodni lijekovi za liječenje astme i alergije; neki od ljekova za astmu baziraju se na sintetičkim verzijama ovih jedinjenja. Nedavne studije su utvrdile da neki bioflavonoidi djeluju antivirusno i mogu da ojačaju kapilare (tanušne krvne sudove), koji, ako su oslabljeni, mogu da izazovu stvaranje modrica na koži i unutrašnje krvarenje.
• Fitoestrogeni – To su jedinjenja slična hormonima, pronađena u biljkama, koja su veoma slična estrogenu koji se proizvodi u organizmu, uz neke jako bitne razlike. Poput pravog estrogena, i ovaj biljni se vezuje za receptore estrogena u ćelijama, sprečavajući tako da se pravi estrogen veže za njih. Za razliku od pravog estrogena, međutim, biljni estrogeni ne stimuliraju rast ćelija. Stoga se vjeruje da oni sprečavaju rast tumora koji bi normalno bio podstaknut od strane pravog estrogena.
Vitamini – Vitamini su organske supstance neophodne za život. Nalaze se u namirnicama i životinjskog i biljnog porekla. Iako ljekari u prošlosti nisu znali za postojanje vitamina, osjećali su da namirnice sadrže neke supstance koje imaju terapeutsku vrijednost. Na primjer, prije više od dvije hiljade godina, iscjelitelji su prepisivali teleću jetru za liječenje noćnog sljepila. Ono što oni, naravno, nisu znali, jeste da je ta vrsta jetre izvanredan izvor vitamina A, koji je od suštinskog značaja za dobar vid. Riječ vitamin upotrijebio je prvi put 1912. g. poljski naučnik Kazimir Funk, koji je otkrio da ljuska glaziranog pirinča sadrži organsku supstancu koja može da spriječi pojavu bolesti beri-beri. (Vita je latinska riječ koja znači „život”; amin označava organsko-vodonična jedinjenja.) Iako toga tada nije bio svestan, Funk je otkrio vitamin B. Od tada je pronađeno mnoštvo vitamina, a mi danas možemo u potpunosti da shvatimo važnost uloge koju oni imaju u našem organizmu.
Vitamini se nazivaju mikrohranljivim sastojcima jer su količine vitamina koje su potrebne za normalno funkcioniranje minuskulne (izuzetno male, nap. prev.), pa ipak, zadaci vitamina su od velike važnosti. Između ostalog, oni nam pomažu u varenju hrane, borbi protiv infekcija i proizvodnji novih ćelija. Uz retke izuzetke, vitamini se ne proizvode u organizmu. Oni moraju da se unose sa namirnicama ili u vidu dodataka. Znatnija pomanjkanja vitamina rezultiraju ozbiljnim oboljenjima, kao što je rahitis (manjak B-vitamina), ili skorbut (manjak vitamina C). Čak i neznatno pomanjkanje nekih vitamina može da ima dubok utjecaj na zdravstveno stanje.
Vitamini pomažu u vrhunskom funkcioniranju našeg organizma i, ukoliko nam nedostaju neki od ključnih vitamina, vremenom ćemo sigurno osjetiti negativne posljedice.
Postoje dvije vrste vitamina: rastvorljivi u vodi i rastvorljivi u mastima. Vitamini rastvorljivi u vodi ne talože se u organizmu i sve količine koje se odmah ne iskoriste izlučuju se sa mokraćom. S druge strane, vitamini rastvorljivi u masti (A, D, E i K) talože se u jetri. Ti vitamini ne mogu da budu u odgovarajućoj meri apsorbirani ukoliko ne konzumiramo adekvatne količine masti i minerala.
Vodorastvorljivi vitamini obično se mjere u miligramima ili mikrogramima. Vitamini rastvorljivi u mastima obično se mjere u internacionalnim jedinicama -(i.j.).
Minerali — Minerali su kemijski elementi prirodno sadržani u ljudskom organizmu — u kostima, mišićima, zubima, krvi i nervnim ćelijama. Minerali pomažu u održavanju ravnoteže vode u organizmu i uključeni su u praktično svaku aktivnost, od imunoloških funkcija do kucanja srca. Nedostatak minerala kao što su kalcij, kalij i magnezij može da rezultuje visokim krvnim pritiskom, krtošću kostiju (osteoporozom) i nepravilnim radom srca. Esencijalni minerali (kalcij, magnezij, kalij i natrij) organizmu su potrebni u količinama koje se kreću od nekoliko stotina miligrama pa do više od jednog grama (1000 mg). Minerali u tragovima (kao što su selen, željezo i krom) potrebni su nam u mnogo manjim količinama i često se mjere u mikrogramima ili milionitim dijelovima grama.
Lekovito bilje – To su biljke koje se koriste za ishranu, začine i/ili u medicinske svrhe. Biljke se, zapravo, već hiljadama godina koriste za sprečavanje ili liječenje bolesti. Staviše, blizu 50 procenata od hiljada komercijalnih lijekova koji se svakodnevno koriste i izdaju na recept jesu biljnog porijekla ili sadrže kemijsku imitaciju biljnog jedinjenja. Na primjer, digitalis, koji se koristi za liječenje srčane aritmije, dobija se iz biljke zvane naprstak (pustikara, zubacica, nap.prev.). Kvinon (kinin), poznati lijek za malariju, pravi se od kore kininovog drveta. Čak i penicilin, „otac” antibiotske revolucije, zapravo je dobijen iz pljesni, organizma koji proizvode gljivice.
Sve donedavno, većina ljekovitog bilja bila je dostupna samo u svom izvornom obliku i nije bila podesna za jednostavnu upotrebu. Danas je većina ljekovitih biljaka dostupna u vidu kapsula, čajeva i ekstrakata i možete ih dobiti u svakoj prodavnici zdrave hrane.
Aminokiseline — Aminokiseline su organska jedinjenja koja su osnova za građu svih proteina. Postoje dvadeset dvije različite aminokiseline; četrnaest od njih organizam proizvodi sam, ali osam preostalih, zvanih esencijalne aminokiseline, moraju da se uzimaju sa hranom ili u vidu dodataka. Neke važne aminokiseline unutar organizma ne proizvode protein i poznate su kao neproteinske aminokiseline (kao što su taurin i L-karnitin).
Hormoni – Hormoni su kemijski kuriri u organizmu, koji prenose ćelijama poruke koje im nalažu šta da rade. Hormoni kontroliraju široku lepezu tjelesnih funkcija, od reprodukcije, seksualnog nagona, sna, imuniteta i varenja, pa sve do mišljenja i govora. Vjeruje se da je opadanje određenih ključnih hormona, kao što su DHEA i melatonin, oruđe procesa starenja i oni se sada nalaze u fazi ispitivanja kao lijekovi za specifična oboljenja.
Probiotici — Probiotik je opći termin za označavanje dodataka koji ne ubijaju bakterije direktno (kao što to čine antibiotici), već učvršćuju i pojačavaju sopstveni obrambeni sistem koji organizam koristi u slučaju bolesti. Probiotici sadrže različite vitamine i ljekovito bilje koje stimuliše funkcioniranje imunološkog sistema, na primjer ehinaceu i acidofil. Mada antibiotici mogu da budu veoma djelotvorni u otklanjanju infekcije, oni u tom procesu mogu da ubiju i „dobre” bakterije koje se nalaze u crijevima i potpomažu varenje, izazivajući na taj način želudačne poremećaje i gljivične infekcije vagine. Pored toga, antibiotici nisu nepobjedivi. U stvari, mogu da se pokažu potpuno beskorisni kad je riječ o bakterijama koje su rezistentne na određenu vrstu antibiotika.
Enzimi — Enzim je protein koji se nalazi u živim ćelijama i izaziva kemijske promjene. Koenzim sarađuje sa enzimom, da bi zajedno proizveli određenu reakciju. Neki od dodataka o kojima će ovdje biti reći jesu enzimi ili koenzimi.
, oni koji uzimaju najviše kalcijuma imaju i najniži krvni pritisak.){kind=link}