Uznemirenost i stres

Uznemirenost može da vuče korijen iz emocionalnih, genetskih ili, čak, hormonalnih problema, ali u većini slučajeva je prouzrokovana stresom. Budući da su ova dva problema tako blisko povezana, a budući da se liječe na praktično isti način, pozabaviti ćemo se sa oba istovremeno.

Izraz stres je postao dio naše svakodnevice, ali u stvarnosti, prvi put ga je spomenuo dr Hans Zelije 1930. godine, povezavši ga sa uznemirenošću. Dr Zelije je bio briljantan endokrinolog (specijalista za hormone) koji je primijetio da životinje, ako su neprestano izložene zastrašujućim ili neprijatnim situacijama, doživljavaju stvarne i mjerljive fiziološke promjene u organizmu. Kod pacova se, na primjer, ukoliko se stalno stavljaju u hladnu vodu ili izlažu glasnim i uznemiravajućim zvucima, razvija čir u želucu. Do proučavanja dr Zelijea, riječ stres su upotrebljavali samo građevinski inženjeri da bi definirali sile kao što su zemljotresi, snažni vjetrovi i velika opterećenja, koje mogu da oštete ili razore zgrade, mostove i ostale građevine.

Stres je, međutim, odlično odabrana riječ za opisivanje onoga što se dešava ljudima kada su izloženi teškim, zastrašujućim, neprijatnim ili uznemiravajućim situacijama. Stresna reakcija, stara koliko i ljudski rod, regulira se autonomnim ili nevoljnim nervnim sistemom koji kontrolira neke važne vitalne funkcije među koje spada i kucanje našeg srca. Kada smo suočeni sa strahom, izazovom ili situacijom koja kida živce, autonomni sistem uključuje „automatskog pilota” i inicira čitavu kaskadu dešavanja popularno poznatih kao reakcija bježi ili bori se.

Ona nas doslovno priprema da ili okrenemo leđa opasnoj situaciji i pobjegnemo, ili da se borimo za život. Naše nadbubrežne žlijezde (smještene na vrhovima bubrega) počinju sa pumpanjem kortikosteroida, odnosno hormona stresa, koji organizmu „daju gas” za stupanje u akciju. Krvni pritisak nam raste, srce ubrzano kuca, a krv se spušta iz abdomena u noge kako bismo bili spremni za trčimo brže nego inače. Zjenice nam se šire, i pri tom primaju više svjetlosti, da bismo bolje vidjeli u mraku. Opremljeni smo i spremni za akciju. E, sad, da smo pećinski ljudi, navikli na često bježanje od opasnih predatora i prisiljeni da lovimo svaki put kada moramo da jedemo, iskoristili bismo svoje stresne hormone za brzo i žestoko djelovanje, a potom bi se naš organizam odmah vratio u normalu. Međutim, za većinu nas stres je jedno vrlo različito iskustvo.

Nekad smo „napadnuti” od previše zahtjevnih šefova ili klijenata, a nekad od nezgodnih članova porodice, nagomilanih računa koji moraju da se plate i ostalih izazivača stresa, tako tipičnih za moderan način života. Ali, pošto naš organizam ne razlikuje vrste stresa koje podstiču njegovu reakciju, prelazimo na „brzi hod”. Za razliku od prahistorijskih ljudi koji su brzo sagorijevali svoje hormone stresa koje je ubrzano ispumpavala nadbubrežna žlijezda, sa nama to nije slučaj. Stresni hormoni se zadržavaju u našem organizmu, prouzrokujući na taj način priličnu štetu našim vitalnim organima i ostalim tjelesnim sistemima. Kada je riječ o životinjama, studije su dokumentovale da konstantno izlaganje hormonima stresa može, između ostalog, da ubije savršeno zdrave ćelije srca, oslabi sposobnost imunološkog sistema da normalno funkcionira, podigne nivo šećera u krvi i, čak, izazove tanjenje kostiju koje prethodi osteoporozi. Još je više zastrašujuća činjenica da je nekoliko studija pokazalo da hormoni stresa mogu da oštete ćelije u centrima za pamćenje u mozgu životinja. Pokazalo se, štoviše, i za vrijeme ispitivanja u koja su bili uključeni ljudi, da osobe koje su pod krajnje snažnim stresom imaju slabije rezultate na testovima pamćenja, nego one kod kojih to nije slučaj. Jasno je, dakle, da stres ne samo što nas tjera da se osjećamo jadno nego isto tako ima i razorno djelovanje na naš organizam.

Nije nimalo iznenađujuće što su lijekovi koji ublažavaju uznemirenost, kao što je Prozak, postali veoma popularni u posljednje vrijeme, ili što su medicinski časopisi krcati reklamama koje nas uvjeravaju u djelotvornost ovog ili onog sredstva za smirenje. Ovi lijekovi možda zaista i predstavljaju brzo rešenje problema, ali mogu da imaju vrlo neprijatne propratne pojave, koje se kreću od opstipacije, preko impotencije, do osjećaja suhoće u ustima — a trajne posljedice uzimanja ovih lijekova još uvijek predstavljaju nepoznanicu. To i jeste razlog što se sve više i više ljudi okreće prirodnim sredstvima pomoću kojih mogu da se kontroliraju stres i uznemirenost.

Kako vitamini utječu na stres i uznemirenost?

Vitamini B-kompleksa su prirodan protuotrov za uznemirenost i stres. Osobe sa niskim nivoima B-vitamina često pokazuju znake depresije, zbunjenosti, gubitka pamćenja, kao i ostale simptome krajnjeg uznemirenja. Vitamini B-kompleksa najbolje djeluju kao grupa, a to i jeste razlog zbog kojeg vam ih preporučujemo (B1, B2, B6, B12 i folna kiselina).

Minerali i stres

Kalcij i magnezij – Kada smo pod stresom, krvni pritisak nam raste, ponekad do veoma opasnog nivoa. Ova dva minerala na prirodan način snižavaju krvni pritisak, čime pomažu našem organizmu da podnese potencijalno štetna djelovanja stresa.

Blagotvorno ljekovito bilje protiv uznemirenosti i stresa

Kantarion — Ova biljka, koja je u Evropi u širokoj upotrebi baš zahvaljujući svom antidepresivnom djelovanju, također je dobra i za ublažavanje stresa. Prije kratkog vremena, kako navodi nedavno objavljen članak u „Britanskom medicinskom žurnalu”, istraživači su zaključili da je kantarion kao antidepresiv djelotvoran koliko i neki veoma jaki lijekovi te vrste koji se dobivaju uz recept.

Sibirski ginseng — Već hiljadama godina, azijski narodni ljekari upotrebljavaju ginseng kao tonik. Ne prepisuju ga za liječenje neke konkretne bolesti, već ga radije koriste kao sredstvo za održavanje općeg dobrog zdravlja i energije. Postoji mnogo različitih vrsta ginsenga, pa treba naglasiti da sibirski ginseng, za razliku od nekih jačih vrsta, ne izaziva nesanicu. Ruski naučnici su, na primjer, otkrili da je ginseng stabilizator: to jest, ako krvni pritisak previše poraste, ginseng ga snižava, a ako pak, padne suviše nisko, ginseng ga podiže u okvire normale. Pokazalo se također da ginseng poboljšava izdržljivost i učinak sportista, što je još jedan znak da on „uskače” onda kada je organizam izložen stresu.

Kava — Ova ljekovita biljka upotrebljava se za liječenje nervne uznemirenosti, nesanice i nemira. Ona je prirodno sredstvo za smirenje o može da doprinese da se bolje osjećate.

Ginko — Ova biljka poboljšava cirkulaciju krvi u mozgu i može da predstavlja djelotvorno sredstvo za podizanje raspoloženja u slučajevima depresije.

Kamilica – Ona ima prijatno, umirujuće djelovanje i naročito je dobra za nervozan želudac.